Dobro izabran jutarnji obrok organizmu obezbeđuje potrebne hranljive materije i energiju za početak dana.
Redovno doručkovanje u istraživanjima se povezuje sa manjim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa 2 i metaboličkog sindroma, dok se preskakanje prvog obroka dana povezuje sa većom verovatnoćom razvoja metaboličkog sindroma.
S obzirom na to da bolesti srca i dalje predstavljaju jedan od vodećih uzroka smrti, izbor namirnica kojima započinjemo dan može da bude posebno važan. Kardiolog Serđu Darabant iz Instituta za srce i krvne sudove u Majamiju izdvojio je dva doručka – jedan slani i jedan slatki – čiji sastojci mogu da budu dobar izbor za kardiovaskularno zdravlje.
Obe kombinacije bogate su vlaknima, zdravim mastima i antioksidansima, a njihova priprema ne zahteva mnogo vremena.
Slani doručak koji bira kardiolog
Kada je reč o slanoj varijanti, izbor kardiologa je tost od integralnog hleba sa avokadom, spanaćem i poširanim jajetom.
Potrebni sastojci:
- jedna kriška integralnog hleba
- polovina izgnječenog avokada
- sveži listovi spanaća
- jedno poširano jaje
- malo mlevenog lana ili čia semenki
- nekoliko kapi ekstra devičanskog maslinovog ulja
Najpre prepecite hleb, zatim preko njega rasporedite avokado, listove spanaća i poširano jaje. Na kraju dodajte mleveni lan ili čia semenke i nekoliko kapi maslinovog ulja, piše mondo.
Ovakav doručak kombinuje integralne žitarice bogate vlaknima, mononezasićene masti iz avokada, antioksidanse iz spanaća i omega-3 masne kiseline iz semenki.
"Ovi sastojci zajedno doprinose održavanju poželjnog nivoa holesterola, smanjenju zapaljenskih procesa i obezbeđuju važne hranljive materije koje podržavaju kardiovaskularno zdravlje", objasnio je kardiolog.
Zašto je avokado dobar izbor
Avokado je jedan od ključnih sastojaka ovog obroka. Istraživanja pokazuju da je njegovo češće konzumiranje povezano sa manjim rizikom od kardiovaskularnih bolesti.
Jedan od mogućih razloga je oleinska kiselina, mononezasićena masna kiselina koja može povoljno da utiče na funkciju krvnih sudova i osetljivost na insulin. Avokado je takođe izvor kalijuma, minerala važnog za regulisanje krvnog pritiska.
U ovoj kombinaciji nalazi se i jaje, koje može da bude dobar izvor proteina u okviru uravnotežene ishrane. Većina istraživanja nije utvrdila povećan kardiovaskularni rizik pri umerenoj konzumaciji jaja kao delu zdravog načina ishrane.
Ipak, osobama koje već imaju srčano oboljenje savetuje se da se o količini jaja posavetuju sa lekarom. U zavisnosti od zdravstvenog stanja, moguća zamena su belanca ili biljna alternativa poput tofua.
Slatki doručak za zdravlje srca
Kada poželi nešto slatko, dr Darabant bira ovsenu kašu sa bobičastim voćem, orašastim plodovima i malom količinom meda.
Potrebni sastojci:
- ovsene pahuljice
- biljno mleko od badema, soje ili ovsa ili mleko sa manjim procentom masti
- sveže borovnice ili jagode
- šaka badema ili oraha
- malo meda ili javorovog sirupa, po želji
- prstohvat cimeta
Ovsene pahuljice skuvajte sa odabranim mlekom prema uputstvu sa pakovanja. Sipajte ih u činiju, dodajte bobičasto voće i orašaste plodove, a po želji i malu količinu meda ili javorovog sirupa. Na kraju pospite cimetom.
"Ovaj slatki doručak predstavlja kombinaciju ovsa bogatog vlaknima, bobičastog voća punog antioksidanasa i orašastih plodova koji sadrže korisne masnoće", istakao je kardiolog.
Ovas i beta-glukan mogu da pomognu u kontroli holesterola
Ovas je posebno zanimljiv kada je reč o zdravlju srca jer sadrži rastvorljivo vlakno poznato kao beta-glukan. Ono u crevima stvara supstancu sličnu gelu koja može da pomogne u smanjenju nivoa holesterola, naročito LDL holesterola, koji se često naziva "lošim".
Redovan unos beta-glukana može da doprinese povoljnijem lipidnom profilu i smanjenju rizika od bolesti srca.
Biljno mleko ili mleko sa manjim procentom masti koristi se umesto punomasnog jer sadrži manje zasićenih masti ili ih, u zavisnosti od proizvoda, uopšte nema.
Bobičasto voće i orašasti plodovi donose dodatne prednosti
Bobičasto voće obiluje antioksidansima koji mogu da doprinesu smanjenju oksidativnog stresa i zapaljenskih procesa u organizmu. Oba procesa povezuju se sa nastankom kardiovaskularnih bolesti.
Bademi i orasi obezbeđuju nezasićene masti i vlakna, dok su orasi bogati i omega-3 masnim kiselinama. One mogu da doprinesu regulisanju nivoa holesterola i smanjenju zapaljenja.
Med i javorov sirup mogu da budu alternativa rafinisanom šećeru, ali kardiolog naglašava da ih ipak treba koristiti u malim količinama jer i dalje predstavljaju izvor dodatog šećera.
Na kraju se dodaje cimet, koji osim karakteristične arome obroku daje i dodatne antioksidanse.
Ovaj tekst je informativnog karaktera i ne predstavlja medicinski savet. Za sve zdravstvene odluke konsultujte svog lekara.
BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.
Komentari (0)