Poseban oprez potreban je kod nekoliko grupa proizvoda koji su osetljiviji na kvarenje – mlevenog mesa, ribe i morskih plodova, odležale govedine, mesa s kostima i pašteta, terina i iznutrica. Kod mlevenog mesa najvažniji su rok trajanja, temperatura čuvanja i stanje ambalaže. Budući da se usitnjavanjem povećava površina mesa koja dolazi u kontakt sa okolinom, takvi proizvodi zahtevaju posebnu pažnju. Sirovo mleveno meso i sveža rashlađena živina spadaju među lako pokvarljive namirnice, pa ih treba držati na odgovarajućoj temperaturi i dovoljno termički obraditi.
Važno je paziti i na higijenu tokom pripreme jer se bakterije mogu preneti preko ruku, noževa i dasaka za sečenje. Zato pribor koji dolazi u dodir sa sirovim mesom ne bi trebalo koristiti za druge namirnice bez prethodnog pranja. Kod kupovine ribe i morskih plodova presudni su svežina i pravilno održavanje hladnog lanca. Treba obratiti pažnju na miris, izgled površine, stanje ambalaže i temperaturu na kojoj se proizvod čuva. Važni su i podaci o ulovu, transportu i brzini kojom proizvod dolazi do kupca.
Ni zamrznuta riba ne mora biti lošiji izbor. Brzo zamrzavanje može pomoći u očuvanju njenih svojstava, pod uslovom da je proizvod pravilno skladišten. Posebnu pažnju privlači i odležala govedina, ali oznaka "odležalo" ne znači automatski da je meso sigurnije ili kvalitetnije. Kod takvih proizvoda razlikuju se suvo i mokro odležavanje, a način čuvanja, pakovanje i rok trajanja i dalje ostaju ključni kriterijumi.
Slično važi i za komade mesa s kostima. Sama kost nije znak lošijeg kvaliteta, ali kupci bi trebalo da provere izgled mesa, miris, ambalažu i rok upotrebe. Ako proizvod ima neuobičajen miris, sluzavu površinu ili postoje znaci da nije bio pravilno rashlađen, bolje ga je ne kupovati.
Kod pašteta, terina i iznutrica takođe nema univerzalnog pravila. Potrebno je proveriti deklaraciju, način skladištenja i temperaturu na kojoj se proizvod mora čuvati. Kod tih namirnica posebno je važno pridržavati se uputstava proizvođača. Potrošači bi trebalo da izbegavaju meso kojem je istekao rok trajanja, proizvode sa oštećenom ambalažom i one koji nisu bili pravilno rashlađeni. Upozorenje su i promene poput neobičnog mirisa, promene boje ili sluzave površine, piše Fenix.
Poseban oprez potreban je kod sirovog mlevenog mesa i sirove živine jer se radi o namirnicama koje zahtevaju pravilno čuvanje i temeljnu termičku obradu. Osim kvaliteta mesa, važna je i količina koja se konzumira. Svetska zdravstvena organizacija upozorava da je prerađeno meso povezano sa povećanim rizikom od raka debelog creva, dok se crveno meso smatra namirnicom koju treba konzumirati umereno. Prema SZO-u, svakodnevna konzumacija oko 50 grama prerađenog mesa povezuje se sa približno 18 odsto većim rizikom od raka debelog creva.
BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.
Komentari (0)