Mesečni iznos penzije određuje se na osnovu navršenog penzijskog staža, kao i na osnovu visine ostvarenih zarada i naknada prema prijavama registrovanim u matičnoj evidenciji.
Ovaj način obračuna, međutim, nekada učini da mesečni iznos penzije bude toliko nizak da bi penzioner vrlo teško sastavljao „kraj s krajem”. Iz tog razloga, Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju propisan je najniži iznos penzije
– minimum koji se mora isplaćivati penzioneru bez obzira na to koliko staža i kakve zarade je ostvario u svojoj radnoj karijeri. Od uvođenja u pravne propise, najniži iznos penzije određivan je na različite načine, a od 2002. godine svi
penzioneri imaju pravo na jednak najniži iznos penzije.
Od 2006. najniži iznos jednak je 25 procenata prosečne zarade u Republici u prethodnoj godini.
Prema važećem Zakonu, korisnicima iz kategorije osiguranika zaposlenih, samostalnih delatnosti, i profesionalnim vojnim licima, najniži iznos penzije vanredno je usklađen od 1. januara 2011. Tako određen iznos se dalje usklađuje kao i
penzije. Aktuelan iznos je 24.987,67 dinara. Najniži iznos penzije za poljoprivredne penzionere je nešto niži – 19.644,74 dinara. On je takođe vanredno usklađen od 1. januara 2011, kada je iznosio 9.000 dinara, i od tog datuma se dalje
usklađuje. Penzionerima je najavljeno novo povećanje pre kraja godine.
Međutim, i pored toga što propisi određuju minimalan iznos, postoje korisnici kojima on ne pripada. Pre svega, na isplatu najnižeg iznosa penzije može da utiče prebivalište penzionera.
U zavisnosti od odredbe odgovarajućeg sporazuma o socijalnom osiguranju, korisnicima koji žive u inostranstvu može da pripada samo iznos koji su zaradili, bez garantovanog dela. Ovakve su odredbe svih sporazuma zaključenih između država koje su nekada činile Jugoslaviju. U slučaju da lice koje koristi najniži iznos penzije menja mesto prebivališta, odnosno preseli se u inostranstvo, u obavezi je da o toj promeni odmah obavesti Fond. Isplata se ubuduće vrši na račun
strane banke, a istovremeno se proverava da li i dalje može da se isplaćuje najniži iznos.
Ako se za ove okolnosti prekasno sazna, moguće su velike preplate i neugodne situacije za korisnike koji treba da vrate ono što im ne pripada, iako koriste relativno mali iznos penzije. Treba naglasiti da se mogućnost isplate najnižeg
iznosa ceni po prebivalištu, a ne po tome da li se isplata penzije vrši u Srbiji ili u drugoj državi, objašnjava Glas osiguranika.
Na primer, neko sa prebivalištem u Sloveniji može da ovlasti drugo lice da prima penziju u Srbiji, ali to ne znači da će se nastaviti sa isplatom najnižeg iznosa penzije.
Jednako postupaju i nosioci osiguranja u inostranstvu, pa tako građani Srbije ne bi mogli da koriste garantovani iznos penzije iz, na primer, Bosne i Hercegovine. Pored prebivališta, na pravo na najniži iznos penzije utiče i činjenica da li je korisnik ostvario pravo na penziju u inostranstvu. Naime, Zakonom o PIO je propisano da se najniži iznos penzije korisniku isplaćuje samo ako zbir penzije koja je određena u Srbiji i penzije koju dobija iz inostranstva nije veći od propisanog najnižeg iznosa.
U slučaju da je zbir penzija manji od najnižeg iznosa penzije, korisniku će se isplaćivati razlika do tog najnižeg iznosa. To zapravo znači da će zbir penzije koju prima iz inostranstva i penzije koju prima u Srbiji sa razlikom iznositi ukupno onoliko koliki je propisani najniži iznos penzije. Ukoliko je zbir veći, korisnik će na račun dobiti samo iznos koji mu je na osnovu staža i zarade određen. Naravno, da bi se došlo do zbira, inostrana penzija se preračunava u dinare prema
važećem deviznom kursu na dan ostvarivanja prava.
Ukoliko je inostrana penzija ostvarena nakon penzije u Srbiji, od tog dana se ponovo odlučuje o najnižem iznosu penzije. Dakle, postoji mogućnost da neko ko je koristio najniži iznos bez njega ostane kada stekne penziju u inostranstvu, ili da od tog dana dobija samo razliku od zbira svih penzija do garantovanog najnižeg iznosa. U praksi, kada je poznata činjenica da penzioner ima i staž u inostranstvu, pri određivanju visine penzije u Srbiji će se odložiti odluka o najnižem
iznosu.
Praktično u svim slučajevima, osim ako osiguranik još ne ispunjava uslove u inostranstvu, ta odluka će uticati na pravo na najniži iznos. Ako se na inostranu odluku ne bi čekalo, veliki broj inostranih penzionera koji nemaju puno staža u Srbiji bi došao u situaciju da vraća preplaćeni iznos, a to bi svakako trebalo izbeći. To je i jedan od razloga zbog koga svi budući penzioneri pri podnošenju zahteva treba da prijave i svoj rad u inostranstvu. Naravno, ukoliko je
penzioneru određena penzija veća od najnižeg iznosa, onda se to pravo i ne razmatra.
Moguća je i druga situacija, a to je da penzija bude toliko velika da mora da se ograniči. Podsećamo da najviši iznos penzije za sve kategorije trenutno iznosi 230.145,48 dinara, a pri ograničenju visine ne uzima se u obzir da li korisnik
ima i penziju iz inostranstva.
