U mnogim slučajevima potpuno je nepotreban, a pogrešan izbor temperature može dovesti do skupljanja tkanine, gubitka boje i oštećenja materijala.

Za većinu svakodnevnog veša sasvim je dovoljno pranje na 30, 40 ili 60 stepeni. Program od 90 stepeni ima smisla samo za određene izdržljive materijale i kada deklaracija proizvođača izričito dozvoljava tako visoku temperaturu.

Kada 90 stepeni ipak ima smisla?

Prvo i najvažnije pravilo glasi, uvek pogledajte etiketu na odeći. Ona određuje maksimalnu temperaturu na kojoj konkretan komad sme da se pere.

Visoku temperaturu mogu da podnesu pojedini beli predmeti od čvrstog pamuka ili lana. To mogu biti kuhinjske krpe, bele salvete, stolnjaci ili određena posteljina, ali samo ako je na etiketi naznačeno da su pogodni za pranje na 90 stepeni.

Čak ni oznaka "100 odsto pamuk" nije dovoljna da biste automatski uključili najtopliji program. Na konačan izbor utiču boja, način obrade materijala, šavovi, štampa, ukrasi i drugi detalji.

Ako na etiketi piše da je maksimalna temperatura 40 ili 60 stepeni, nema razloga da rizikujete i uključujete program od 90 stepeni.

Zašto je 40 ili 60 stepeni često sasvim dovoljno?

Za svakodnevnu garderobu nema potrebe za „kuvanjem“ veša. U većini slučajeva pranje na 40 stepeni može sasvim dobro da ukloni uobičajenu prljavštinu, dok se za posteljinu, peškire i slične predmete često bira 60 stepeni.

Viša temperatura pritom znači i veću potrošnju električne energije.

Kod pojedinih modela mašina razlika može biti prilično velika. Na primer, u jednom Bosch programu za pamuk potrošnja pri 60 stepeni iznosi 1,30 kWh, dok pri 90 stepeni raste na 2,00 kWh. Naravno, potrošnja zavisi od konkretnog modela, programa i količine veša, ali primer dobro pokazuje zašto najviša temperatura ne bi trebalo da bude podrazumevani izbor.

Ovaj veš nikako ne treba prati na 90 stepeni

Vuna, svila, sintetika, osetljive tkanine, materijali sa elastinom i garderoba jarkih boja mogu ozbiljno da stradaju na previsokoj temperaturi.

Vruća voda može da izazove skupljanje i deformaciju, oslabi elastične delove ili učini da boje izblede. Posebno treba biti oprezan sa odećom koja ima štampu, lepljene aplikacije ili druge dekorativne detalje.

Zato nije dobro razmišljati po principu "što je toplije, to je čistije".  Temperatura mora da odgovara materijalu.

Još jedna česta zabluda jeste da će veoma prljav veš najbolje očistiti najtoplija voda. To ne važi za sve vrste fleka.

Kod proteinskih mrlja, poput krvi, vruća voda čak može da pogorša situaciju jer može da doprinese njihovom učvršćivanju u vlaknima. Svežu krv zato je bolje tretirati hladnom vodom pre pranja.

Drugim rečima, za uklanjanje tvrdokornih fleka važniji su pravilna prethodna obrada, odgovarajući deterdžent i pravi program nego automatsko biranje 90 stepeni.

A šta kada želite da očistite samu mašinu?

Pranje veša na 90 stepeni i čišćenje unutrašnjosti mašine nisu ista stvar.

Ako vaš uređaj ima poseban program za čišćenje bubnja, najbolje je da koristite upravo njega i pratite uputstvo proizvođača. Nema potrebe da ubacujete prazan ciklus od 90 stepeni nasumično i očekujete da će to rešiti sve probleme sa mašinom.

Najjednostavnije pravilo je zato i najbolje: 90 stepeni koristite samo kada materijal to dozvoljava i kada je takva temperatura zaista potrebna.

U svim ostalim situacijama, 30, 40 ili 60 stepeni biće sasvim dovoljno za većinu kućnog veša, uz manju potrošnju energije i mnogo manji rizik da omiljena garderoba izgubi oblik, boju ili kvalitet.

BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:

Expo 2027

Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.