Postupno se želi povećati zakonska starosna granica za odlazak u penziju širom sveta, posebno u evropskim zemljama, kako bi se smanjile i polne razlike.

Tako je između 2012. i 2023. ukupno 21 država povećala svoju zakonsku granicu za odlazak u penziju.

U Hrvatskoj se, na primer, ta granica za žene svake godine pomera za tri meseca sve do 2030., kada će ona biti ista za oba pola, odnosno 65 godina, piše Mirovina.hr.

 

Tokom proteklih 10 do 15 godina, mnoge zemlje su se upustile u penzijske reforme, kako navodi Eurostat u rezultatima ankete o radnoj snazi. 

Što se tiče zakonske starosne granice za odlazak u penziju, pojavila su se dva glavna fenomena: postepeno povećanje zakonske starosne granice za penzionisanje i smanjenje razlika između žena i muškaraca.

 

Minimalna starosna granica za penzionisanje žena 




U 2012. godini minimalna zakonska starosna granica za odlazak u penziju za muškarce bila je 60 godina u Francuskoj, dok je za žene bila 59 godina i četiri meseca u Rumuniji.

Godine 2023. minimalna zakonska starosna granica za penzionisanje za muškarce je povećana na 62 godine u Francuskoj, a za žene na 60 godina u Austriji i Poljskoj.

U 2012. godini, 11 zemalja imalo je različite zakonske starosne granice za penzionisanje muškaraca i žena. Do 2023. taj broj se smanjio na šest zemalja.


Zakonska starosna granica za odlazak u penziju u Hrvatskoj bila je 65 godina za muškarce i 60 godina i šest meseci za žene 2012. godine.U Hrvatskoj je 2023. godine starosna granica za odlazak u penziju za muškarce ostalaa 65 godina, a za žene 63 godine i 3 meseca, prema podacima Eurostata. Naime, muškarci imaju pravo na starosnu penziju kada navrše 65 godina života i 15 godina staža, dok se starosna granica za žene pomera svake godine za tri meseca do 2030. godine, kada će biti ista za oba pola. Trenutna starosna granica za odlazak u penziju za žene je 63 godine i devet meseci.


Penzija je sve kasnije


Prosečna starosna granica za odlazak u penziju bila je jednaka ili veća od 64 godine u Danskoj, Holandiji i Švedskoj. Najniža starosna granica za penzionisanje, ispod 60 godina, zabeležena je u Sloveniji, Grčkoj, Rumuniji i Austriji.

Između 2012. i 2023. godine prosečna starosna granica za penzionisanje u EU porasla je sa 59,2 godine na 61,3 godine, što je povećanje od 2,1 godine.

Pomak ka kasnijem penzionisanju vidljiv u mnogim zemljama EU.

Zemlje sa najvišom prosečnom starosnom dobi za penzionisanje u 2012. ostale su na vrhu i 2023. godine.

Švedska, Holandija i Danska imale su prosečnu starosnu granicu od 63,6 godina, odnosno 62,7 godina.

Danska je takođe doživela najveći porast prosečne starosne granice za odlazak u penziju tokom ovog perioda. U 2012. godini 18 zemalja EU imalo je prosečnu starosnu granicu za odlazak u penziju ispod 60 godina.

Međutim, do 2023. ovaj broj se smanjio na samo četiri zemlje, što ukazuje na širi trend kasnijeg penzionisanja širom EU.