"Današnji način života je veoma stresan. Danas je potpuno poznato da je stres jedan od glavnih uzroka srčanih udara, hipertenzije, psiholoških problema i čega već ne. Većina ljudi se bori protiv stresa uzimanjem lekova, posebno anksiolitika. Iako su relativno sigurni lekovi (predoziranje se uglavnom primećuje kod ljudi sklonih zloupotrebi alkohola), oni negativno deluju na kognitivne funkcije, a u nekim slučajevima dovode do zavisnosti, kaže doktor Branimir Nestorović.

Kao klasično obučeni lekar, primetio sam davno, osim lekova, medicina ne nudi druge postupke ili opcije (npr. Esencijalna ulja, tehnike disanja, tehnike opuštanja, joga itd.). Savremena medicina deluje kao da ovaj deo terapije uopšte ne postoji.

U svim savetima za smanjenje stresa nalaze se saveti za promenu načina života. Lično mislim da je to uglavnom nemoguće, zbog socijalnih uslova u kojima se nalazimo. Dalje, trebali bismo se boriti protiv nezdravih navika koje nam pomažu da se nosimo sa stresom. To pre svega uključuje pušenje i alkohol. Prekomerna upotreba lekova za smirenje dovodi do suprotnog efekta. U studiji iz 1995. godine Cohen je otkrio da je polovina pacijenata koji su došli zbog napetosti i panike uzrokovana prekomernom upotrebom benzodiazepina (Bensedin, Apaurin i slično) ili alkohola.

Ne biste se trebali povlačiti u sebe, jer to potencira stres, a izbegavajte jesti velike količine nezdravih proizvoda (grickalice, slatkiši). Zagledanje u mobilni telefon takođe neće pomoći u borbi protiv stresa kao ni prekomernog sna. Ni tresenje drugih ljudi nije rešenje (posebno ako niste šef, pa niste u poziciji da ga koristite).

Prvo, uvek pokušajte da izbegnete stres. Naučite da kažete ne, ne preuzimajte više odgovornosti nego što možete. Naročito ako je reč o aktivnostima koje se obavljaju istovremeno. Višezadaćnost (paralelno obavljanje više aktivnosti) jedan je od najvažnijih uzroka stresa. Iako su žene bolje u multitaskingu, ne bi trebalo da preteruju ni prihvatanjem gomile obaveza.

Izbegavajte ljude koji su za vas stresni (prema parapsihološkom tumačenju to su ljudi koji vam oduzimaju energiju, takozvani „energetski vampiri“). Nakon kontakta sa njima osećate se iscrpljeno. Kontrolišite svoje neposredno okruženje. Ako vas iznerviraju vesti, isključite televizor i ne čitajte novine. Ako vas guranje i gužva na putu do posla nerviraju, pokušajte sa nekom drugom, manje prometnom rutom (iako je možda duža). Efekat promene ponekad ima veliki efekat.

Ako se nađete u stresnoj situaciji, slobodno izrazite svoje mišljenje (suzbijanje stvara napetost). Ako vam neko smeta, ljubazno se izvinite i recite da imate hitne obaveze.

Pokušajte da se prilagodite situaciji. Ako ste zaglavljeni u saobraćaju u automobilu, umesto da se nervirate, iskoristite to kao priliku da slušate omiljenu muziku ili nešto slično. Kada se pojavi problem, zapitajte se kakav će značaj imati za godinu dana i videćete da će se problem smanjiti. Ako ste perfekcionista, pokušajte da smanjite svoja očekivanja od sebe i drugih.

Ako je situacija takva da se ne može kontrolisati, prihvatite je. Ne pokušavajte da se borite ako nema šanse za uspeh. Podelite osećanja sa ljudima oko sebe, naučite da praštate.

Kada sve ovo pročitam, shvatam da bismo zapravo trebali imati realnije ciljeve u životu, jer naše strepnje proističu iz njih. Većina našeg stresa potiče iz socijalnih interakcija, straha od odbijanja, straha od podsmeha, da nećemo biti voljeni. Ovi strahovi su iracionalni, naglašeni savremenim trendovima (kao da je važno koliko lajkova imate na FB, ako pored sebe imate osobu koja vas voli).

Kretanje je neizbežno u upravljanju stresom. Šetajte psa, vozite bicikl, pešačite do prodavnice, plešite. Novo istraživanje ukazuje da fizička aktivnost povećava rad srca. Delujući na mozak, srce stimuliše mozak, posebno hipokampus. Poznato je da stres posebno oštećuje ovaj deo mozga i dovodi do njegove atrofije. Kao rezultat, ljudi u stresu često zaboravljaju stvari (hipokampus je deo mozga u kome se nalazi memorija). Američko psihološko udruženje kaže da „fizička aktivnost dovodi do komunikacije srca sa bubrezima i mišićima, uz koordinaciju ovog procesa kroz mozak. Ova komunikacija organskih sistema je prava vrednost fizičke aktivnosti. To ne znači da morate ići u teretanu ili trčati kilometrima, dovoljna je umerena fizička aktivnost (brzo hodanje, penjanje stepenicama umesto lifta).

Povežite se sa drugim ljudima i razgovarajte sa njima. Ljudska komunikacija je nezamenljiva (i sve je retka). Najteža kazna u zatvoru je samica (mada mi se čini da moderna omladina već živi u samici, iako ima pametni telefon).

Konačno, najvažnije, pokušajte da u sve to što radite unesete zabavu i zadovoljstvo. Smeh govori stara mudrost, najbolji lek za sve bolesti. Dokazano je da ljudi koji se više smeju imaju bolju funkciju imunološkog sistema, niži nivo hormona stresa, osećaju manje bolova, opuštene mišiće (a samim tim i manje bolova u vratu i leđima), nižu učestalost srčanih udara.

Smeh potiskuje napetost i depresiju i ima moćnu socijalnu komponentu. Ljudi vole ljude koji se smeju, privlače druge ljude, često su vođe u svom okruženju. Osoba koja se smeje izbegava sukobe.

Hobiji su veoma važni u borbi protiv stresa. Ako se posvetite nečemu što volite nakon stresnog dana (dok ovaj blog pišem usred noći), osećaćete se opuštenije i zadovoljnije.