Starosna granica za žene opet će se podići od januara 2026. kada će razlika između uslova za muškarce i žene biti svega godinu dana.
Prelazno razdoblje trajaće do 2030. kada će se uslovi za penziju izjednačiti. Dobra vest je da se već ovom penzionom reformom menja način penalizacije, ali i bonifikacije penzija.
Dok brojne evropske zemlje, poput Danske, podižu dobnu granicu i do 70 godina, Hrvatska ni nadolazećom reformom ne dira u dob za penzionisanje, a ipak, granica za žene i dalje se pomiče svake godine za po tri meseca u prelaznom razdoblju. Vrlo je verovatno da će upravo 2030. i hrvatska Vlada razmatrati kasniju granicu za penziju.
Radnici imaju pravo i na starosnu penziju za dugogodišnjeg osiguranika, kada navrše 60 godina života i 41 godinu staža osiguranja.
Zanimljivo je kako kod ovog instituta Zakon o penzijskom osiguranju ne pravi razliku između muškaraca i žena, čime su žene zakinute u odnosu na povoljnije uslove za prevremenu i starosnu penziju. Tako ovo pravo muškarac može ostvariti pet godina pre sticanja dobi za starosnu penziju uz slov staža.
U 41 godinu staža osiguranja uračunava se staž osiguranja u efektivnom, stvarnom trajanju. Pravo na starosnu penziju za dugogodišnjeg osiguranika ne može steći osiguranik koji ispunjava uslove za redovnuu starosnu mirovinu, piše Mirovina.hr.
Kod prevremene penzije dolazi do penalizacije, odnosno umanjenja za 0,2 posto za svaki mesec ranijeg odlaska pre sticanja uslova za onu starosnu.
Penalizacija najviše može iznositi 12 posto za pet godina.
Dobra vest je da će se penalizacija ukinuti svim penzionerima kada napune 70 godina, nakon čega će primati ‘punu’ penziju odnosno kao da su otišli u starosnu.
Ko ostane raditi duže od propisanih uslova za starosnu penziju biće nagrađen s 0,45 posto za svaki mesec.
Za pet godina dužeg rada na ovaj način može se dobiti čak 27 posto veća penzija.
Uslov je da osoba ima barem 35 godina staža, ali penzionom reformom to će ograničenje biti ukinuto, kao i maksimalno razdoblje od pet godina za obračun bonifikacije.
