Naučnici su otkrili da osobe koje dostignu ekstremnu starost imaju znatno veći nivo retke vrste imunoloških ćelija koje bi mogle imati važnu ulogu u zaštiti organizma od bolesti povezanih sa starenjem.
Istraživanje, objavljeno u časopisu „Cell Reports“, usmereno je na posebnu vrstu T-ćelija poznatu kao CD4 CTL.
Retke imune ćelije povećavaju se sa godinama
CD4 CTL ćelije predstavljaju specifičan tip belih krvnih zrnaca koji učestvuje u imunološkom odgovoru organizma. Naučnici su analizirali uzorke krvi 28 odraslih osoba i podelili ih u tri starosne grupe – od 70 do 99 godina, od 100 do 109 godina i superstogodišnjake stare najmanje 110 godina, piše K1 info.
Rezultati su pokazali veoma zanimljiv obrazac. Kod osoba između 70 i 99 godina CD4 CTL ćelije u proseku su činile oko četiri odsto ukupnih T-ćelija.
Kod stogodišnjaka između 100 i 109 godina njihov udeo povećao se na prosečnih 9,6 odsto, dok je kod superstogodišnjaka dostigao čak 17,6 odsto.
Ovakvi rezultati ukazuju na to da se imuni sistem kod ljudi koji dožive duboku starost možda ne ponaša samo kao sistem koji postepeno slabi. Naprotiv, mogao bi da nastavi da se prilagođava i razvija određene mehanizme zaštite od bioloških izazova povezanih sa starenjem.
Zašto su superstogodišnjaci važni za istraživanje starenja?
Starenje je povezano sa postepenim nakupljanjem molekularnih i ćelijskih oštećenja u organizmu. Ipak, ljudi koji dožive 110 i više godina predstavljaju posebno zanimljivu grupu za naučnike jer često uspevaju da odlože pojavu nekih ozbiljnih bolesti povezanih sa godinama.
Njihov kardiovaskularni, imunološki i epigenetski profil u pojedinim aspektima može delovati mlađe nego što bi se očekivalo na osnovu njihovih godina.
Upravo zbog toga istraživanje njihovog imunološkog sistema može pomoći naučnicima da bolje razumeju mehanizme zdravog starenja i dugovečnosti.
Imuni sistem može da se prilagođava i u dubokoj starosti
CD4 CTL predstavljaju atipičnu i relativno retku populaciju T-ćelija. Njihovo povećano prisustvo kod najstarijih ljudi ukazuje na mogućnost da imuni sistem zadržava sposobnost prilagođavanja čak i u ekstremnoj starosti.
Profesor Kosuke Hashimoto sa Univerziteta u Osaki, glavni autor studije, istakao je da selektivno širenje ovih ćelija pokazuje da imuni sistem može nastaviti da reaguje na izazove povezane sa starenjem i u veoma poznim godinama.
Kako CD4 CTL ćelije mogu da štite organizam?
Naučnici smatraju da povećana koncentracija CD4 CTL ćelija može doprineti zaštiti organizma na nekoliko važnih načina.
Jedna od njihovih potencijalnih uloga jeste uklanjanje senescentnih, odnosno ostarelih i oštećenih ćelija. Takve ćelije se vremenom nakupljaju u tkivima i mogu doprineti hroničnim upalnim procesima i drugim promenama povezanim sa starenjem.
Druga važna mogućnost odnosi se na zaštitu od tumora. CD4 CTL ćelije mogle bi da doprinesu snažnijem imunološkom nadzoru i tako pomognu organizmu u prepoznavanju i uklanjanju potencijalno opasnih ćelija.
Da li je pronađena tajna dugovečnosti?
Iako su rezultati istraživanja značajni, naučnici još ne mogu da tvrde da visok nivo CD4 CTL ćelija direktno omogućava ljudima da žive duže.
Njihovo prisustvo u krvi stogodišnjaka pokazuje povezanost sa ekstremnom dugovečnošću, ali ne dokazuje da upravo ove ćelije predstavljaju njen uzrok.
Otkriće ipak otvara novi pravac u istraživanju zdravog starenja. Sledeći korak naučnika biće detaljnije proučavanje ponašanja CD4 CTL ćelija direktno u ljudskim tkivima kako bi utvrdili njihovu stvarnu ulogu u zaštiti organizma tokom starenja, prenosi Eklinika.telegraf.rs.
Ovaj tekst je informativnog karaktera i ne predstavlja medicinski savet. Za sve zdravstvene odluke konsultujte svog lekara.
BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.
Komentari (0)