Ponekad se čini kao da svet gori. Evropu je zahvatio toplotni talas koji je u Italiji dobio nadimak "settimana infernale" – "sedmica pakla". Temperature iznad 50 stepeni Celzijusa zabeležene su u Kini i u SAD, gde se vreće za leševe napunjene ledom koriste za hlađenje bolničkih pacijenata. Velika Britanija je imala najtopliji jun ikada.

Velika Britanija je 2022. godine prvi put zabeležila temperaturu iznad 40 stepeni. Prošlogodišnji toplotni talas uzrokovao je 60.000 smrtnih slučajeva širom Evrope. Nije ni čudo što su Ujedinjene nacije upozorile da sada živimo u eri "globalnog ključanja".

"Mislim da je jako važno shvatiti da to više nije samo nešto što je daleko od nas ili nešto u budućnosti. Sada to stvarno vidimo", kaže prof. Lizi Kendon iz Met Officea.

Šta promena klime znači za naša tela i naše zdravlje?

"Dakle, šta promena klime znači za naša tela i naše zdravlje? Sklon sam intenzivnom znojenju kad postane vruće, ali pozvan sam da učestvujem u toplotnom eksperimentu" piše BBC-jev novinar Džejms Galager.

Profesor Dejmijan Bejli sa Univeriteta Južni Vels omogućio mu je susret s toplotnim talasom. Dakle, počećemo sa 21 stepeni, potom ćemo podići termostat na 35 i onda konačno do 40,3 stepena – što je ekvivalent najtoplijem danu u Ujedinjenom Kraljevstvu.

"Znojićete se i fiziologija vašeg tela znatno će se promeniti", upozorava profesor Bejli.

Dvojac ulazi u komoru, odnosno u sobu opremljenu uređajima koji mogu precizno da kontrolišu temperaturu, vlažnost i nivoe kiseonika u hermetički zatvorenom prostoru.

"Već sam jednom bio ovde kako bih istražio učinke hladnoće. Ali čelični zidovi, teška vrata i sićušni otvori poprimaju novo značenje u iščekivanju povećanja temperature", piše Galager.

"Osećam se kao da buljim iz svoje pećnice. Temperatura počinje sa savršeno ugodnih 21 stepeni kada dolazi prva Bejlijeva instrukcija da se potpuno skinem. Nisam bio oduševljen, ali profesor me uverava da ćemo izračunati koliko se znojim gledajući kako se moja težina menja.

Zatim sam povezan s nizom alata koji prate temperaturu moje kože i unutrašnjih organa, broj otkucaja srca i krvni pritisak. Nastavak za usta analizira vazduh koji izdišem, a ultrazvuk ispituje protok krvi u moj mozak kroz karotidne arterije na vratu.

"Krvni pritisak radi dobro, otkucaji srca rade dobro, svi fiziološki signali mi u ovom trenutku govore da ste u dobroj formi", kaže profesor.

Moramo završiti brzi test mozga – pamćenje popisa od 30 reči – a onda temperatura počinje da raste. Moje telo ima jedan jednostavan cilj – održavati središnju temperaturu oko mog srca, pluća, jetre i drugih organa na oko 37 stepeni.

"Termostat u mozgu, ili hipotalamus, neprestano testira temperaturu, a zatim šalje te signale kako bi pokušao da je održi", objašnjava profesor Bejli.

Napravićemo pauzu na 35 stepeni kako bismo izvršili dodatna merenja. Sada je ovde toplo. Nije neudobno, ali ne bih želeo da radim ili da vežbam u ovom okruženju.

"Tokom eksperimenta izgubio sam više od trećine litre vode."

Neke promene u mom telu već su jasne. Izgledam crvenije. Bejli takođe, zaglavio je ovde sa mnom. To je zato što se krvni sudovi blizu površine kože otvaraju kako bi toploj krvi bilo lakše izbaciti toplinu u vazduh.

Takođe se znojim – zasad znoj ne kaplje, nego svetluca – i kako znoj isparava, to me hladi. Zatim nastavljamo na 40,3 stepeni i sad osećam da me vrućina obuzima.

"Rast nije linearan, već eksponencijalan. Pet stepeni ne zvuči puno, ali je zapravo fiziološki puno veći izazov", kaže profesor Bejli.

Drago mi je da ne idemo više. Kad povučem ruku preko čela, sve je mokro. Vreme je za ponavljanje testova.

Nakon što sam bacio svoju znojavu odeću na pod, skinuo peškir i ponovo se popeo na vagu, šokirao sam se spoznajom da sam tokom eksperimenta izgubio više od trećine litre vode.

Takođe je jasna cena otvaranja svih tih krvnih sudova u blizini moje kože radi gubitka topline. Broj otkucaja srca mi se znatno povećao i na 40 stepeni pumpa dodatnu litru krvi u minuti po telu nego što je bilo na 21 stepen.

Ovo dodatno opterećenje srca razlog je povećanja broja smrtnih slučajeva od srčanog i moždanog udara kada temperature naglo porastu.

I dok krv ide prema mojoj koži, moj mozak je na gubitku. Dotok krvi se smanjuje, a tako i moje kratkoročno pamćenje.

Ali glavni cilj mog tela – održavanje unutrašnje temperature na oko 37 stepeni – je postignut.

"Vaše telo radi prilično dobro kako bi pokušalo da odbrani tu središnju temperaturu, ali naravno, brojke sugerišu da niste isti na 40 stepeni kao što ste bili na 21, a prošlo je manje od sat vremena", kaže profesor Bejli za BBC.

U ovom eksperimentu menjala se samo temperatura, ali drugi ključni faktor koji treba uzeti u obzir je količina vodene pare u vazduhu – vlažnost. Ako vam je ikada bilo jako neprijatno u sparnoj noći, onda možete okriviti vlagu koja smanjuje sposobnost našeg tela da se ohladi.

Samo znojenje nije dovoljno – tek kada znoj ispari u vazduh, daje nam učinak hlađenja. Kada su u vazduhu već visoki nivoi vode, znoj teže isparava.

Dejmijan je održavao vlažnost na 50% (što nije neuobičajeno za Ujedinjeno Kraljevstvo), ali istraživači sa Univerziteta Pensilvanija Stejt u SAD testirali su mnoštvo zdravih mladih odraslih osoba na različitim kombinacijama temperature i vlažnosti. Tražili su trenutak kada će središnja telesna temperatura početi brzo da raste.

"Tada postaje opasno. Naša unutrašnja temperatura počinje da raste i to može dovesti do otkazivanja organa", kaže istraživačica Rejčel Kotl.

A ta opasna tačka se postiže na nižim temperaturama kada je vlažnost visoka. Problem je što toplotni talasi ne samo da postaju sve češći, dugotrajniji i jači, nego postaju i vlažniji, kaže Rejčel Kotl.

Ističe da je prošle godine Indiju i Pakistan pogodio jak toplotni talas s kritičnim temperaturama i visokom vlagom: "To je definitivno 'sadašnji' problem, a ne budući problem".
"Kada središnja temperatura poraste na otprilike 41-42 stepeni, počinjemo uočavati značajne probleme."

Ljudsko telo prilagođeno je za funkcionisanje na središnjoj temperaturi od oko 37 stepeni. Skloniji smo nesvestici kako se jezgro približava 40 stepeni. Visoke unutrašnje temperature oštećuju tkiva našeg tela, poput srčanog mišića i mozga. Na kraju ovo postaje smrtonosno.

"Kada središnja temperatura poraste na otprilike 41–42 stepena, počinjemo uočavati značajne probleme i ako se ne leči, osoba će umreti, podleći hipertermiji", kaže Bejli.

Ova pojava – toplotni udar – zahteva hitnu medicinsku pomoć.

Sposobnost ljudi da se nose s vrućinom varira, ali starost i loše zdravlje mogu nas učiniti daleko ranjivijima, a temperature u kojima smo nekada uživali na praznicima mogu biti opasne u drugom životnom razdoblju.

"Danas ćete napustiti laboratoriju s osmehom na licu – sve ove statistike koje dolaze govore mi da ste dorasli izazovu i da ste obavili jako dobar posao", govori BBC-jevom novinaru profesor Bejli.

Ali starost, bolesti srca, pluća, demencija i neki lekovi znače da telo već radi više da bi nastavilo da funkcioniše i manje je sposobno da odgovori na vrućinu.

"Za takve osobe svaki dan je fiziološki izazov, a kada ubacite dodatnu vrućinu i vlagu, ponekad se ne mogu nositi s tim izazovom", objasnio je Bejli.

Mnogi saveti za suočavanje s vrućinom očiti su i dobro poznati – ostanite u hladu, nosite široku odeću, izbegavajte alkohol, rashladite kuću, ne vežbajte u najtoplijim delovima dana i uzimajte tečnost.

"Još jedan savet je da ne izgorite na suncu. Blaga opeklina od sunca može onesposobiti sposobnost termoregulacije ili znojenja čak dve nedelje", kaže Bejli.

Ali nositi se s vrućinom nešto je na šta bismo morali da se naviknemo.

Bez delovanja protiv klimatskih promena, najtopliji letnji dan u Velikoj Britaniji mogao bi do kraja veka doneti povećanje za šest stepeni, zaključuje profesorka Lizi Kendon, a prenosi Index.hr.