Jedna od deset osoba starijih od 75 godina pati od nedostatka vitamina B12. To može dovesti do anemije, umora, zamagljenog vida, narušene ravnoteže i zbunjenosti.

Starijim osoba koje se osećaju umorno ili nisu stabilne na nogama trebalo bi ponuditi testiranje nivoa vitamina B12, kažu nove smernice britanskih zdravstvenih vlasti.

Naime, čak jedna od deset osoba starijih od 75 godina pati od nedostatka vitamina B12, što može dovesti do anemije, umora, zamagljenog vida, poremećaja ravnoteže i smušenosti.

Iako se vitamin obično nalazi u ribi, mesu, peradi, jajima i mlečnim proizvodima, apsorpciju mogu ometati određeni lekovi i autoimune bolesti. Nove smernice Nacionalnog instituta za zdravstvo znače da bi do 46.000 ljudi moglo imati koristi od postavljanja dijagnoze.

Smernice preporučuju da se ponudi krvni test ako je prisutan jedan znak ili simptom te jedan ili više faktora rizika. Faktori rizika povezani s ovim stanjem uključuju dob, posebno osobe starije od 65 godina, prethodne operacije probavnog sistema i određena zdravstvena stanja kao što je dijabetes tipa 1. Ako se utvrdi nedostatak, preporučuje se upotreba B12 tableta ili inekcija – zavisno o identifikovanom uzroku.

Vitamin B12 pomaže održavanju zdravog nervnog sistema i smanjuje umor. Naša tela koriste ovaj vitamin za proizvodnju crvenih krvnih zrnaca, a ona su pak “vozila” za hemoglobin koji donosi kiseonik našim tkivima. Nedostatak je češći kod starijih osoba jer proces starenja uzrokuje fiziološke promjene koje znače da se vitamin ne apsorbuje pravilno.

Starije osobe takođe su podložnije razvoju zdravstvenih problema poput gubitka pamćenja i demencije, što može uticati na njihovu prehranu i prehrambene navike. Veganima, koji ne konzumiraju meso ni mlečne proizvode, takođe može pretiti veći rizik ako ne uzimaju dodatke prehrani.

Šta obuhvata kvalitetna prehrana starijih osoba?



  • Konzumirajte barem pet porcija različitog voća i povrća svakoga dana. To može biti sveže, smrznuto, sušeno ili konzervirano voće i povrće.

  • Osnovne obroke zasnivajte na krompiru, hlebu, pirinču, testenini ili drugim ugljenohidratima, po mogućnosti integralnim žitaricama.

  • Unosite 30 grama vlakana dnevno. To je količina vlakana koju nalazimo u pet porcija voća i povrća, dva keksa od celovitih žitarica, dve deblje kriške integralnog kruha i velikom pečenom krumpiru s korom.

  • Uzimajte mlečne proizvode ili njihove zamene (poput sojinih napitaka), birajući opcije s manje masti i manje šećera.

  • Jedite pasulj, mahunarke, ribu, jaja, meso i druge izvore proteina (uključujući 2 porcije ribe svake nedelje, pri čemu jedna porcija treba biti masna riba.

  • Koristite ulje i margarine od nezasićenih masnih kiselina te ih konzumirajte u malim količinama.

  • Pijte 6-8 čaša vode dnevno.

  • Odrasli bi trebali unositi manje od 6 g soli i 20 g zasićenih masti (za žene) ili 30 g (za muškarce) svakoga dana, prenosi sajt Moje vrijeme.