Među najvećim izazovima koje savremeni čovek često potcenjuje, je stres.
Dugotrajni psihološki stres povećava rizik od srčanog udara gotovo jednako kao pušenje
"Stres ne samo da direktno utiče na naše srce, već i ometa san, podstiče loše prehrambene navike i smanjuje motivaciju za kretanje. Iako ne možemo izbeći sve stresore, možemo vežbati kako na njih reagujemo – jednostavne tehnike poput meditacije, joge ili svesnog disanja mogu napraviti ogromnu razliku", savetuje Dr Mladen Golubić.
I sam dr Golubić, kako kaže, godinama praktikuje ono što preporučuje pacijentima – od biljne ishrane i svakodnevnog hodanja i vežbanja do redovnog praktikovanja joge i meditacije.
"U danu prepešačim preko 12.000 koraka, jutro počinjem jogom i Tai Čijem, a kad god mogu, odvojim vreme za tehnike disanja koje opuštaju", kaže on.
Najveći izazov mu je, priznaje, još uvek – dovoljno i kvalitetno spavanje.
Doktor tvrdi da se većina srčanih udara i mnoge hronične bolesti mogu sprečiti zdravim životnim stilom.
Čak 80 odsto srčanih udara može se izbeći zdravim stilom života, a rak je druga bolest koja se može tako sprečiti, tvrdi dr Golubić, lekar sa bogatim iskustvom stečenim u Americi i širom sveta, koji već četiri decenije, od čega 35 godina u SAD, neprestano istražuje, testira i primenjuje znanja o ljudskom telu, zdravlju i dugovečnosti.
Mnoge hronične bolesti nisu nasleđe genetike već rezultat naših navika
Tu spadaju srčana oboljenja, dijabetes tipa 2 p čak i rak, tvrdi on, a prenosi Jutarnji.hr.
On navodi da genetski faktori uzrokuju tek mali procenat raka, dok na pojavu bolesti mnogo više utiču loša ishrana, pušenje, zloupotreba alkohola i fizička neaktivnost.
"Na primer, 90 odsto dijabetesa tipa 2 i 80 odsto srčanih udara može se sprečiti zdravim životnim stilom", ističe doktor.