Među najvećim izazovima koje savremeni čovek često potcenjuje, je stres.

 

Dugotrajni psihološki stres povećava rizik od srčanog udara gotovo jednako kao pušenje


 

"Stres ne samo da direktno utiče na naše srce, već i ometa san, podstiče loše prehrambene navike i smanjuje motivaciju za kretanje. Iako ne možemo izbeći sve stresore, možemo vežbati kako na njih reagujemo – jednostavne tehnike poput meditacije, joge ili svesnog disanja mogu napraviti ogromnu razliku", savetuje Dr Mladen Golubić.

I sam dr Golubić, kako kaže, godinama praktikuje ono što preporučuje pacijentima – od biljne ishrane i svakodnevnog hodanja i vežbanja do redovnog praktikovanja joge i meditacije.

"U danu prepešačim preko 12.000 koraka, jutro počinjem jogom i Tai Čijem, a kad god mogu, odvojim vreme za tehnike disanja koje opuštaju", kaže on.

Najveći izazov mu je, priznaje, još uvek – dovoljno i kvalitetno spavanje.

Doktor tvrdi da se većina srčanih udara i mnoge hronične bolesti mogu sprečiti zdravim životnim stilom.


Čak 80 odsto srčanih udara može se izbeći zdravim stilom života, a rak je druga bolest koja se može tako sprečiti, tvrdi dr Golubić, lekar sa bogatim iskustvom stečenim u Americi i širom sveta, koji već četiri decenije, od čega 35 godina u SAD, neprestano istražuje, testira i primenjuje znanja o ljudskom telu, zdravlju i dugovečnosti.

 

Mnoge hronične bolesti nisu nasleđe genetike već rezultat naših navika



Tu spadaju srčana oboljenja, dijabetes tipa 2 p čak i rak, tvrdi on, a prenosi Jutarnji.hr.

On navodi da genetski faktori uzrokuju tek mali procenat raka, dok na pojavu bolesti mnogo više utiču loša ishrana, pušenje, zloupotreba alkohola i fizička neaktivnost.

"Na primer, 90 odsto dijabetesa tipa 2 i 80 odsto srčanih udara može se sprečiti zdravim životnim stilom", ističe doktor.

 


Tajna dugog života


 

Za prevenciju bolesti, dr Golubić preporučuje jednostavne, ali delotvorne korake: dovoljno sna, ishranu bogatu celovitim, minimalno prerađenim biljnim namirnicama, više kretanja i što manje sedenja, svakodnevno upravljanje stresom, izbegavanje pušenja i alkohola, negovanje dobrih odnosa i što češći boravak u prirodi.

"Ne moramo biti profesionalni sportisti – važno je da se krećemo kad god možemo, makar to bile i kratke šetnje ili istezanje kod kuće", naglašava.

Jedan od najvažnijih stubova zdravlja je i ishrana. Prema dr Golubiću, istraživanja pokazuju da se čak 30 do 35 odsto slučajeva raka može sprečiti pravilnom ishranom.

"To znači da rafinisane i ultraprerađene namirnice treba zameniti celovitim žitaricama, mahunarkama, voćem i povrćem, dok crveno meso i mesne prerađevine treba svesti na minimum", objašnjava on.

Važno je i poreklo hrane.

"Kvalitet mesa i mlečnih proizvoda zavisi od toga kako su životinje uzgajane, pa bi trebalo birati hranu iz prirodnijih izvora kad god je to moguće."

Na kraju, dr Golubić ističe da ključ za budućnost zdravlja nije u skupim terapijama, već u prevenciji i svakodnevnim navikama.

"Svet se menja, ali najvažnije oružje protiv bolesti i dalje su male, ali dosledne promene u načinu života. Medicina mora prepoznati da je prevencija ne samo najefikasnija, već i najpravednija i najodrživija opcija", zaključuje.