Zaboravljanje stvari ili reči, neprepoznavanje ljudi – svaka deseta osoba u svetu starija od 65 godina ima te simptome.

Tako je i u našoj zemlji.

O simptomima Alchajmerove bolesti, lečenju, ali i saradnji Srbije i Španije u ovoj oblasti, za RTS su govorili neurolozi prof. dr Elka Stefanova sa Klinike za neurologiju UKCS i prof. dr Merse Boade, medicinska direktorka Centra za Alchajmerovu bolest u Barseloni.

Profesorka Stefanova kaže da se povećava broj pacijenata, ali i da je među razlozima za to razvijenija svest o simptomima i o Alchajmerovoj bolesti uopšte.

„Konačno je raščišćeno da Alchajmerova bolest nije normalna za starenje, nego da starenje nije isto što je Alchajmerova bolest. Ljudi češće dolaze jer znaju više o toj bolesti i prepoznaju ispade. Takođe, broj obolelih se povećava s obzirom da se produžava životnik vek pacijenata", objasnila je.

„Kod nas na klinikama u Španiji situacija je vrlo slična kao i ovde u Srbiji jer se, da kažem, klinička slika značajno promenila, promenili su se kriterijumi, o tome da su stari ljudi oni koji su oboleli od Alchajmera Sada idemo na drugu stranu, a to su mlađi ljudi koji se žale na gubitak pamćenja, na potroškoće sa govorom, i na to da kod njih takođe može da se postavi dijagnoza ove bolesti", izjavila je prof. dr Merse Boade, medicinska direktorka Centra za Alchajmerovu bolest u Barseloni.


Od ključne važnosti vežbe, i telesne i mentalne




Govoreći o lečenju i tretmanu Alchajmerove bolesti u budućnosti, dr Stefanova je navela da je za sada najveći proboj u vidu tri nova leka koja menjaju tok bolesti.

„To je drugačije u odnosu na sve ovo što smo do sada imali,  imali smo samo simptomatsku terapiju, imali smo četiri leka i to je opšte primenjeno svuda u svetu. Nažalost, Evropska agencija za lekove nije odobrila lekove koji su odobreni od strane Ef-Di-Aj-a u Americi", kaže ona i  dodaje da se očekuje odobrenje novih lekova u novembru.

„Budućnost je svetla, samo da počnemo s tim lekovima, svi su takvog mišljenja, ljudi koji se bave Alchajmerom dugi niz godina, i naučnici, svi insistiraju da je potrebno krenuti s tim lekovima, bez obzira što su to prvi koraci i što ne daju potpuno izlečenje, ali nose promenu", navela je doktorka.

Kada je reč o prevenciji, sagovornica RTS-a ističe da je prvi korak u tome redovno, sveobuhvatno obrazovanje.

U srednjim godinama javljaju se anksioznost i depresija, koje treba lečiti, zatim treba izbegavati izlaganje toksinima, dakle duvanu, alkoholu...Takođe, važno je da se čovek ne izoluje, da bude društveno biće.

Potrebno je, dodaje doktorka, da se kontrolišu i bolesti kao što su hipertenzija, visok kolesterol, dijabetes...

To znači, zaključila je, kako mora da se promeni način života, da moramo da budemo fizički ali i mentalno aktivni.





Govoreći o starosti pacijenata koji imaju Alchajmerovu bolest, prof. Boade je istakla da mlađi ljudi koji se leče u Centru u Barseloni, imaju između 50 i 60 godina. Njen najmlađi pacijent ima 28 godina.






Profesorka Stefanova ukazala je na moguće faktore rizika za razvoj ove bolesti kao i na okidače.

„Sigurno je, i zna se da je 1,5% familijarno javljanje sa genetskim mutacijama. To je mali doprinos, 95% uzroka mi ne znamo, ne znamo direktnog uzročnika. Mi imamo pacijente s tom genetskom mutacijom i naša najmlađa pacijentkinja je imala 32 godine", kaže prof. Stefanova.

Govorila je i o simptomima koje ne smemo da ignorišemo.

„Kada postoji oštećenje epizodičkog pamćenja, znači, ljudi ne pamte ono što se dešavalo unazad dan, dva ili mesec ili tri, izgube važne događaje i ne pomaže nikakvo podsećenje, onda je to ozbiljno i to je pravi poremećaj epizodičkog pamćenja. Imamo i atipične slučajeve, znači, kada taj problem narušava svakodnevno funkcionisanje i funkcionalnost, to je već ozbiljno. Imamo i pretkliničke forme, ali oni mogu da se dokažu samo na biološkom nivou uz neke blage  ispade".