Osećaj hladnoće postaje izraženiji s godinama, a iza toga mogu da stoje prirodne promene u organizmu, ali ponekad i određeni zdravstveni problemi.
Telo tokom starenja drugačije reguliše temperaturu, pa stariji mogu brže da se rashlade i teže ponovo zagreju. Zbog toga je važno obratiti pažnju na učestalu hladnoću, naročito ako se pojavi iznenada ili je prate drugi simptomi.
Telo s godinama teže zadržava toplotu
Kako starimo, menja se način na koji organizam reaguje na promene temperature. Krvni sudovi mogu sporije da se prilagođavaju hladnoći, a cirkulacija u šakama i stopalima može biti slabija. Zbog toga su upravo hladne ruke i noge česta tegoba kod starijih.
Smanjuje se i količina potkožnog masnog tkiva, koje ima ulogu svojevrsne izolacije i pomaže telu da zadrži toplotu.
Manje mišića može značiti i više hladnoće
Mišići učestvuju u stvaranju telesne toplote. S godinama se mišićna masa prirodno smanjuje, posebno kod osoba koje se malo kreću.
Zbog toga starijoj osobi može biti hladno na temperaturi koju mlađi članovi porodice smatraju sasvim prijatnom. Redovna fizička aktivnost prilagođena godinama i zdravstvenom stanju može pomoći u očuvanju mišićne mase.
Slabija cirkulacija posebno se oseća u rukama i nogama
Osećaj hladnoće ne mora biti podjednak u celom telu. Kod mnogih starijih osoba najviše se hlade šake i stopala.
Kretanje može pomoći cirkulaciji, pa čak i kratka šetnja ili lagano razgibavanje mogu doprineti osećaju toplote. Naravno, aktivnosti treba prilagoditi mogućnostima osobe.
Ishrana takođe može imati ulogu
Ako osoba ne jede dovoljno ili ne unosi dovoljno hranljivih materija, organizam može teže da održava odgovarajuću telesnu temperaturu. Stariji ponekad imaju slabiji apetit, pa tokom dana pojedu manje nego što im je potrebno.
Redovni i raznovrsni obroci, uz dovoljan unos proteina i drugih važnih hranljivih materija, zato imaju značajnu ulogu u očuvanju energije i snage.
Stalna hladnoća ponekad može ukazivati na zdravstveni problem
Iako je povećana osetljivost na hladnoću česta u starijem dobu, ne treba svaki slučaj pripisivati godinama. Izražen ili nov osećaj hladnoće može se javiti kod anemije, smanjene funkcije štitne žlezde, problema sa cirkulacijom i drugih zdravstvenih stanja.
Određeni lekovi takođe mogu uticati na način na koji telo reaguje na hladnoću.
Ako se uz osećaj hladnoće pojavljuju izražen umor, slabost, vrtoglavica, bledilo, neobjašnjive promene telesne težine ili drugi novi simptomi, dobro je razgovarati sa lekarom.
Stariji su osetljiviji na veoma niske temperature
Kod starijih osoba hladnoća nije samo pitanje neprijatnosti. Duži boravak na niskoj temperaturi može povećati rizik od hipotermije, odnosno opasnog pada telesne temperature.
Zato tokom hladnih dana prostorije treba održavati prijatno toplim, nositi odeću u više slojeva i izbegavati dug boravak napolju kada su temperature veoma niske.
Posebnu pažnju treba obratiti na starije koji žive sami, slabije se kreću ili imaju hronične zdravstvene probleme.
Kada osećaj hladnoće ne treba ignorisati
Ako je nekome oduvek bilo hladnije nego drugima, to ne mora nužno biti razlog za zabrinutost. Međutim, ako starija osoba odjednom počne mnogo teže da podnosi hladnoću ili joj je stalno hladno čak i u toploj prostoriji, vredi potražiti uzrok.
Promene koje dolaze sa starenjem mogu objasniti veću osetljivost na hladnoću, ali izražene ili nagle tegobe ipak ne treba automatski pripisivati godinama.
Ovaj tekst je informativnog karaktera i ne predstavlja medicinski savet. Za sve zdravstvene odluke konsultujte svog lekara.
BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.
Komentari (0)