Izveštaj objavljen u medicinskom časopisu „The Lancet“ navodi 14 faktora rizika na koje je moguće uticati. Njihovo ublažavanje moglo bi da spreči ili odloži približno 45 odsto slučajeva demencije.
Na pojedine faktore, poput zagađenja vazduha i obrazovanja, teško je uticati samostalno. Ipak, promene životnih navika mogu doprineti očuvanju zdravlja mozga. Najvažnije su male i održive promene koje se redovno primenjuju.
Stručnjaci naglašavaju da starenje mozga nije moguće zaustaviti, ali da zdrave navike mogu pomoći u očuvanju njegovih funkcija i smanjenju rizika od kognitivnog pada, piše Glossy.
Unosite dovoljno vlakana
Vlakna podržavaju korisne bakterije u crevima, koje proizvode jedinjenja povezana sa kontrolom upalnih procesa i funkcionisanjem veze između creva i mozga.
Ishrana bogata vlaknima može doprineti smanjenju hroničnih upala, koje se povezuju sa brojnim bolestima karakterističnim za starije životno doba.
Dobri izvori vlakana su povrće, voće, mahunarke, integralne žitarice, orašasti plodovi i semenke. Količinu vlakana treba povećavati postepeno, uz dovoljan unos vode.
Izbegavajte obavljanje više poslova istovremeno
Obavljanje više zadataka u isto vreme postalo je uobičajen deo svakodnevice. Međutim, često prebacivanje pažnje sa jednog zadatka na drugi može opteretiti koncentraciju i otežati pamćenje.
Umesto istovremenog odgovaranja na poruke, razgovaranja telefonom i obavljanja kućnih poslova, pokušajte da završavate jedan po jedan zadatak.
Takav pristup može poboljšati pažnju, olakšati rešavanje problema i smanjiti mentalni umor. Multitasking nije potvrđen kao direktan uzrok demencije, ali njegovo ograničavanje može pomoći u boljem korišćenju pažnje.
Vodite računa o zdravlju creva
Veza između creva i mozga predmet je brojnih istraživanja. Crevni mikrobiom može uticati na proizvodnju određenih neurotransmitera, imunološki sistem i upalne procese u organizmu.
Za zdravlje creva važna je raznovrsna ishrana koja uključuje voće, povrće, integralne žitarice i fermentisane namirnice. Kratka šetnja posle obroka takođe može podstaći varenje i povećati svakodnevnu fizičku aktivnost.
Redovno se krećite
Fizička aktivnost predstavlja jednu od najvažnijih navika za dugoročno očuvanje zdravlja mozga. Vežbanje poboljšava cirkulaciju, doprinosi zdravlju krvnih sudova i pomaže u kontroli telesne težine.
Redovno kretanje smanjuje i rizik od visokog krvnog pritiska, dijabetesa i gojaznosti, stanja koja su povezana sa većom verovatnoćom razvoja demencije.
Preporučuje se kombinovanje aerobnih aktivnosti, vežbi snage i vežbi ravnoteže. Početak može biti jednostavan – hodajte posle obroka, koristite stepenice umesto lifta i češće ustajte ako dugo sedite.
Prema preporukama britanske Nacionalne zdravstvene službe, odrasli bi trebalo da imaju najmanje 150 minuta fizičke aktivnosti umerenog intenziteta nedeljno. Ipak, čak i kraće redovne šetnje mogu biti dobar početak.
Ne zanemarujte kvalitetan san
Tokom sna mozak obrađuje informacije, učvršćuje sećanja i uklanja određene otpadne materije koje se nakupljaju tokom dana. Dugotrajno nekvalitetan san povezuje se sa većim rizikom od kognitivnog pada.
Većini odraslih potrebno je između sedam i devet sati sna. Korisno je odlaziti na spavanje približno u isto vreme, ograničiti alkohol u večernjim satima i izbegavati gledanje u telefon neposredno pre odlaska u krevet.
Čak i manje poboljšanje trajanja i kvaliteta sna može pozitivno uticati na raspoloženje, pažnju i dugoročno zdravlje.
Birajte mediteranski način ishrane
Mediteranski način ishrane često se povezuje sa boljim zdravljem srca i mozga. Zasniva se na povrću, voću, integralnim žitaricama, mahunarkama, maslinovom ulju, orašastim plodovima i ribi.
Nije neophodno promeniti čitavu ishranu odjednom. Počnite tako što ćete puter češće menjati maslinovim uljem, dodati porciju zelenog povrća uz ručak ili izabrati šaku orašastih plodova za užinu.
Trudite se da povrće zauzima polovinu tanjira, birajte integralne umesto rafinisanih žitarica i jedite ribu jednom ili dva puta nedeljno.
Male promene mogu napraviti razliku
Nijedna navika ne može da garantuje zaštitu od demencije, ali kombinacija redovnog kretanja, kvalitetnog sna, uravnotežene ishrane i kontrole zdravstvenih problema može pomoći u smanjenju rizika.
Najbolji rezultati postižu se promenama koje su realne, postepene i dovoljno jednostavne da postanu deo svakodnevnog života. Osobe koje imaju zdravstvene tegobe trebalo bi da se posavetuju sa lekarom pre većih promena u ishrani ili fizičkoj aktivnosti.
Ovaj tekst je informativnog karaktera i ne predstavlja medicinski savet. Za sve zdravstvene odluke konsultujte svog lekara.
BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.
Komentari (0)