Jedan kolač neće sam po sebi dovesti do dijabetesa tipa 2. Ipak, svakodnevne navike u ishrani mogu vremenom da utiču na rizik, objašnjava endokrinološkinja dr Revital Gorodeski Baskin za University Hospitals.

Kako šećer utiče na insulin?

Kada jedemo hranu koja sadrži ugljene hidrate, nivo glukoze u krvi raste. Pankreas tada luči insulin, hormon koji pomaže glukozi da uđe u ćelije i bude iskorišćena za energiju, piše Glossy.

Kod insulinske rezistencije ćelije slabije reaguju na taj hormon. Organizam pokušava da to nadoknadi lučenjem više insulina, a s vremenom nivo šećera u krvi može da poraste. To je jedan od procesa povezanih s nastankom predijabetesa i dijabetesa tipa 2.

Da li je problem samo u slatkišima?

Nije. Na rizik od dijabetesa tipa 2 utiču i telesna težina, fizička aktivnost, godine i porodična istorija bolesti. Višak kilograma povećava rizik, ali se dijabetes može razviti i kod osoba koje nemaju gojaznost.

Dr Gorodeski Baskin objašnjava da svakodnevno konzumiranje velikih količina hrane bogate šećerom može doprineti povećanju telesne težine i insulinskoj rezistenciji. Posebnu pažnju zaslužuju zaslađeni napici: njihovo redovno pijenje povezano je s većim rizikom od dijabetesa tipa 2.

Da li šećer iz voća ima isti efekat?

Celo voće je bolji izbor od slatkiša i zaslađenih napitaka jer, uz prirodne šećere, sadrži vlakna i druge korisne hranljive materije. Nema potrebe da se voće izbacuje iz ishrane zbog straha od dijabetesa.

Ako već imate dijabetes i pratite unos ugljenih hidrata, važna je i veličina porcije. Sveže ili smrznuto voće bez dodatog šećera dobar je izbor, dok je uz voćne sokove lakše uneti veću količinu šećera u jednoj čaši.

Jesu li napici sa zaslađivačima bolje rešenje?

Napici bez šećera uglavnom ne podižu glukozu u krvi na isti način kao zaslađeni sokovi. Ipak, za svakodnevno piće najjednostavniji izbor je voda. Tvrdnju da svaki veštački zaslađivač izaziva porast insulina i vodi ka dijabetesu ne treba predstavljati kao utvrđenu činjenicu.

Koliko slatkiša je previše?

Ne postoji jedna količina koja odgovara svima. Važnije je koliko često jedete slatkiše, kolike su porcije i kako izgleda ostatak vaše ishrane. Povremeni desert može da bude deo raznovrsne ishrane, dok svakodnevno konzumiranje velikih količina slatkiša i zaslađenih napitaka može povećati rizik od metaboličkih problema. Savet dr Gorodeski Baskin je jednostavan: ako volite slatkiše, jedite ih umereno.

Ovaj tekst je informativnog karaktera i ne predstavlja medicinski savet. Za sve zdravstvene odluke konsultujte svog lekara.

BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:

expo

Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.