Istraživanja ukazuju na vezu između kasnijeg doručkovanja i većih zdravstvenih problema, ali ne znače da će raniji doručak sam po sebi produžiti život.

Šta je pokazalo istraživanje

U studiji objavljenoj u časopisu Communications Medicine istraživači su pratili 2.945 ljudi iz Velike Britanije, uzrasta od 42 do 94 godine na početku praćenja. Učesnici su tokom više decenija prijavljivali kada jedu obroke i kakvo im je zdravstveno stanje. Prosečno vreme doručka bilo je oko 8.22, približno pola sata nakon buđenja.

Kako su učesnici starili, uglavnom su doručkovali i večerali nešto kasnije. Kasniji doručak bio je povezan sa umorom, depresivnim simptomima i većim brojem zdravstvenih tegoba. Istraživači su zabeležili i razliku u desetogodišnjem preživljavanju između grupa sa ranijim i kasnijim obrascem obroka: 89,5 odsto u ranijoj grupi i 86,7 odsto u kasnijoj.

Da li kasni doručak uzrokuje zdravstvene probleme

Studija je pokazala povezanost, ali nije dokazala da kasniji doručak izaziva bolest ili skraćuje život. Moguće je i da promene u zdravlju utiču na vreme obroka. Umor, lošiji san, depresija, slabiji apetit ili poteškoće u pripremi hrane mogu dovesti do toga da osoba počne da jede kasnije.

Zato promena rutine može biti koristan povod da se obrati pažnja na opšte stanje, a ne razlog za zaključak da je doručak sam po sebi problem. Autori navode da su potrebna dodatna istraživanja, uključujući studije koje bi ispitale da li promena vremena obroka zaista utiče na zdravlje.

Da li svi stariji treba da doručkuju u isto vreme

Ne postoji jedan sat koji bi bio odgovarajući za sve. Vreme buđenja, lekovi, apetit, uobičajena rutina i zdravstveno stanje razlikuju se od osobe do osobe. Istraživanje takođe ne propisuje određeno vreme za doručak niti dokazuje da raniji obrok samostalno donosi zdravstvenu korist.

Važnije je obratiti pažnju na to da li osoba redovno jede dovoljno i da li može da priprema i konzumira obroke bez teškoća. Ako se vreme prvog obroka naglo promeni ili se uz to jave gubitak apetita, nenamerno mršavljenje, izražen umor ili teškoće sa žvakanjem i gutanjem, korisno je razgovarati sa lekarom.

Šta se može zaključiti

Vreme doručka može biti jedan od pokazatelja promena u svakodnevnim navikama i zdravlju starije osobe. Međutim, nalazi ne dokazuju da raniji doručak produžava život. Ako starija osoba počne da jede znatno kasnije nego ranije, vredi obratiti pažnju na moguće razloge, poput promena apetita, sna, raspoloženja ili opšteg zdravstvenog stanja.

Ovaj tekst je informativnog karaktera i ne predstavlja medicinski savet. Za sve zdravstvene odluke konsultujte svog lekara.

BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:

expo

Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.