O ovoj temi pisao je portal Fit&Well koji navodi da je sistematski pregled istraživanja iz 2022. godine pronašao vezu između obima listova i rizika od smrtnosti. Prema rezultatima, svaki dodatni centimetar u obimu bio je povezan sa prosečno pet odsto manjim rizikom od smrti.

Ipak, stručnjaci upozoravaju da to ne znači da veći listovi sami po sebi produžavaju život. Njihov obim pre može da posluži kao pokazatelj ukupne mišićne mase i fizičke snage.

Zašto se listovi nazivaju drugim srcem?

Mišići listova imaju posebnu ulogu u cirkulaciji. Kada se stežu tokom hodanja ili drugih pokreta, oni pritiskaju vene koje prolaze kroz mišiće i tako pomažu da se krv potiskuje nazad prema srcu, suprotno dejstvu gravitacije.

Zbog toga se za njih koristi izraz "mišićna pumpa listova", odnosno opis njihove uloge u vraćanju krvi iz donjih delova tela.

Igra vam oko bez razloga? Ovo su najčešći uzroci, a jedan simptom ne smete da ignorišete, više o tome pročitajte OVDE.

Podijatar dr Majkl Denijels (Mikel Daniels), osnivač ordinacije WeTreatFeet Podiatry, objašnjava da je poređenje sa drugim srcem korisno za razumevanje načina na koji mišići listova pomažu cirkulaciji.

Svaki put kada se mišići kontrahuju, oni pritiskaju vene koje prolaze kroz njih i olakšavaju kretanje krvi prema srcu. To se događa i tokom sasvim običnih aktivnosti, poput hodanja.

Ipak, važno je razumeti da listovi ne zamenjuju srce niti preuzimaju njegovu funkciju. Oni samo predstavljaju dodatnu pomoć u cirkulaciji.

Šta obim listova može da govori o dugovečnosti?

Istraživanje iz 2022. godine, objavljeno u časopisu The Journal of Nutrition, Health and Aging, bavilo se povezanošću obima listova i ukupne smrtnosti. U sistematskom pregledu i metaanalizi istraživači su uočili da je veći obim listova povezan sa manjim rizikom od smrti.

Prema rezultatima koji se navode u tekstu Fit&Well, povećanje obima za jedan centimetar bilo je povezano sa prosečno pet odsto manjim rizikom.

Međutim, ovaj podatak ne treba tumačiti kao dokaz da će namerno povećavanje obima listova automatski smanjiti rizik od bolesti ili produžiti život. Reč je o povezanosti koja može da ukaže na značaj mišićne mase, a ne o dokazu da je sama veličina listova uzrok boljeg zdravlja.

Fizioterapeutkinja Kara Mekoun (Kara McKeown) iz ordinacije Cape Concierge Physical Therapy objašnjava da istraživanje ne pokazuje da krupniji listovi direktno doprinose dužem životu. Prema njenom tumačenju, njihov obim može da bude koristan pokazatelj ukupne mišićne mase i snage.

Upravo zbog toga istraživači su obim listova posmatrali kao jednu od mogućih mera mišićnog stanja. U ovom delu tela nalazi se značajan udeo nemasne mase, zbog čega merenje može da pruži korisne informacije o mišićnoj razvijenosti.

Zašto je mišićna masa važna kako starimo?

Očuvanje mišićne mase važno je za svakodnevno funkcionisanje, ali i za zdravlje u poznijim godinama.

Kara Mekoun ističe da snažni mišići doprinose jačanju kostiju, boljem metabolizmu i većoj osetljivosti organizma na insulin, odnosno boljem odgovoru ćelija na ovaj hormon.

To je važno jer mišići imaju značajnu ulogu u korišćenju glukoze, dok očuvanje snage može da olakša obavljanje svakodnevnih aktivnosti i održavanje pokretljivosti.

Sa starenjem se prirodno menjaju mišićna masa i snaga, pa očuvanje fizičke aktivnosti postaje posebno značajno. Ipak, ne postoji jedan deo tela čiji obim može samostalno da pokaže koliko će neko živeti ili kakvo mu je celokupno zdravstveno stanje.

Šta muškarci posle 50. treba da promene u svojoj rutini - stručnjaci izdvojili tri važne navike, više o tome pročitajte OVDE.

Da li je dovoljno vežbati samo listove?

Stručnjaci ne preporučuju da se pažnja usmeri isključivo na mišiće listova. Iako oni imaju važnu ulogu u cirkulaciji, vežbanje samo tog dela nogu ne donosi sve koristi koje se povezuju sa očuvanjem ukupne mišićne mase.

Mekoun zato ističe značaj treninga snage celog tela. Takav pristup obuhvata različite mišićne grupe i može da doprinese očuvanju snage, stabilnosti i funkcionalnosti organizma.

To ne znači da je potrebno intenzivno vežbati ili svakodnevno opterećivati mišiće. Važno je da fizička aktivnost bude prilagođena uzrastu, sposobnostima i zdravstvenom stanju.

Hodanje je jedna od jednostavnih aktivnosti tokom koje se mišići listova prirodno aktiviraju. Njihovo stezanje pomaže venskom povratku krvi, pa se deo koristi za cirkulaciju ostvaruje i tokom uobičajenog kretanja.

Šta "drugo srce" ne može da uradi?

Iako mišići listova pomažu protoku krvi, njihovo jačanje ne treba posmatrati kao zamenu za lečenje ili prevenciju kardiovaskularnih bolesti.

Dr Denijels naglašava da naziv "drugo srce" opisuje pomoćnu pumpu, a ne organ koji može da preuzme posao srca. Ciljane vežbe za listove ne mogu same po sebi direktno da snize krvni pritisak niti da spreče srčani ili moždani udar.

Stručnjaci takođe upozoravaju da povezanost između funkcije mišićne pumpe listova i smrtnosti ne dokazuje uzročno-posledičnu vezu. Ljudi koji se više kreću i imaju bolju fizičku kondiciju često imaju i bolje pokazatelje zdravlja, pa se ne može izdvojiti samo jedan faktor kao razlog za duži život.

Zato je najvažnija poruka da se ne treba opterećivati izgledom ili obimom listova. Mnogo značajnije je očuvati snagu, pokretljivost i redovnu fizičku aktivnost, jer su to faktori koji doprinose zdravlju tokom starenja.

BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:

Ekspo