Dobro izbalansiran doručak može doprineti dužem osećaju sitosti i pomoći da se izbegnu nagle oscilacije glukoze i kasniji napadi gladi.

Zašto je doručak važan kod insulinske rezistencije?

Doručak bogat rafinisanim ugljenim hidratima, poput belog hleba, peciva i slatkih pahuljica, može dovesti do brzog porasta nivoa šećera u krvi. Nakon toga može uslediti pad energije i ponovna glad, piše Stil.

Zato je poželjno birati obrok koji sadrži proteine, zdrave masti, vlakna i odgovarajuću količinu kvalitetnih ugljenih hidrata.

Takav doručak može doprineti:

  • stabilnijem nivou glukoze u krvi

  • dužem osećaju sitosti

  • boljoj kontroli apetita

  • manjoj potrebi za grickalicama između obroka

Šta jesti za doručak kod insulinske rezistencije?

Dobar jutarnji obrok može da kombinuje proteine, zdrave masti i namirnice bogate vlaknima. Ovakva kombinacija sporije se vari i može pomoći da energija bude ravnomernija tokom jutra.

Proteini za dužu sitost

Dobri izvori proteina za doručak su:

  • jaja

  • grčki jogurt bez dodatog šećera

  • mladi sir

  • piletina ili ćuretina

Proteini doprinose osećaju sitosti i mogu pomoći u boljoj kontroli apetita tokom dana.

Zdrave masti kao deo doručka

U jutarnji obrok možete uključiti:

  • avokado

  • bademe, orahe ili lešnike

  • lanene i čia semenke

  • semenke suncokreta

Masti u kombinaciji sa proteinima i vlaknima mogu usporiti varenje obroka i doprineti dužoj sitosti.

Ne zaboravite namirnice bogate vlaknima

Dobri izvori vlakana su:

  • krastavac, paradajz i drugo povrće

  • spanać i drugo lisnato povrće

  • integralne žitarice u umerenim količinama

  • bobičasto voće

Vlakna su važan deo uravnotežene ishrane i mogu pomoći u kontroli glikemijskog odgovora nakon obroka.

Kako izgleda dobar doručak kod insulinske rezistencije?

Jedna jednostavna kombinacija može da sadrži:

  • dva kuvana ili pečena jaja

  • porciju svežeg povrća

  • nekoliko badema ili oraha

  • krišku integralnog hleba

Druge opcije su grčki jogurt sa čia semenkama i borovnicama, omlet sa povrćem i malo sira ili smuti sa izvorom proteina i bez dodatog šećera.

Koje namirnice je bolje ograničiti?

Posebno treba obratiti pažnju na proizvode sa mnogo dodatog šećera i rafinisanih ugljenih hidrata, kao što su:

  • beli hleb i peciva

  • zaslađene pahuljice i granole

  • zaslađeni sokovi i napici

  • slatkiši

  • slatki industrijski namazi

Ove namirnice mogu izazvati brži porast glukoze, naročito kada se jedu samostalno i u većim količinama.

Dobar doručak može smanjiti kasnije napade gladi

Obrok koji sadrži dovoljno proteina, vlakana i zdravih masti obično pruža veću sitost od doručka zasnovanog uglavnom na rafinisanim ugljenim hidratima. Zbog toga može biti lakše kontrolisati glad i želju za slatkišima tokom ostatka dana.

Ipak, ne postoji jedan doručak koji odgovara svima. Potrebe zavise od zdravstvenog stanja, terapije, fizičke aktivnosti i ukupnog načina ishrane, pa je kod insulinske rezistencije individualni plan najbolje uskladiti sa lekarom ili nutricionistom.

Ovaj tekst je informativnog karaktera i ne predstavlja medicinski savet. Za sve zdravstvene odluke konsultujte svog lekara.

BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:

expo

Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.