Borovnice su među nutritivno najvrednijim bobičastim voćem. Bogate su vlaknima, vitaminima, mineralima i antioksidansima, a njihova redovna konzumacija može doprineti zdravlju creva, mozga, srca i krvnih sudova.
Sveže ili zamrznute, lako se uklapaju u svakodnevnu ishranu. Mogu se dodati jogurtu, ovsenim pahuljicama, smutijima, salatama i različitim poslasticama, piše Kurir.
Borovnice mogu da podrže zdravlje creva
Jedna od važnih prednosti borovnica jeste sadržaj vlakana i polifenola, prirodnih biljnih jedinjenja čiji se uticaj na zdravlje creva intenzivno istražuje.
Jedna šolja borovnica sadrži oko 3,6 grama vlakana. Vlakna doprinose normalnom varenju i redovnom pražnjenju creva, dok polifenoli mogu da podrže korisne bakterije i očuvanje zdrave crevne barijere.
Flavonoidi i druga biljna jedinjenja prisutna u borovnicama istražuju se i zbog mogućeg uticaja na upalne procese u organizmu.
U jednoj manjoj studiji, osobe sa digestivnim tegobama, uključujući sindrom iritabilnog creva, tokom šest nedelja unosile su količinu liofilizovanih borovnica koja odgovara približno 1,25 šolje svežih borovnica dnevno. Prijavile su manje abdominalnih tegoba i bolje opšte blagostanje u odnosu na placebo grupu.
Zašto se borovnice povezuju sa boljim pamćenjem?
Borovnice su posebno bogate antocijaninima – biljnim pigmentima koji im daju karakterističnu tamnoplavu boju.
Antocijanini imaju antioksidativna svojstva i mogu doprineti zaštiti ćelija od oksidativnog stresa. Upravo zbog toga naučnici istražuju njihov mogući uticaj na zdravlje mozga, pamćenje, učenje i druge kognitivne funkcije.
Dosadašnja istraživanja ukazuju na povezanost redovne konzumacije borovnica sa određenim koristima za pamćenje i funkciju mozga, naročito kod starijih osoba.
Ipak, potrebno je više istraživanja kako bi se utvrdilo u kojoj meri borovnice mogu dugoročno doprineti očuvanju kognitivnih sposobnosti.
Borovnice mogu biti dobre i za srce
Treća važna korist povezuje se sa zdravljem srca i krvnih sudova.
Antocijanini i drugi polifenoli iz borovnica povezuju se sa boljom funkcijom krvnih sudova, dok vlakna mogu doprineti održavanju normalnog nivoa holesterola. Pojedina istraživanja ukazuju i na mogući povoljan uticaj na krvni pritisak i upalne procese.
U jednoj studiji veći unos borovnica bio je povezan sa 33 odsto manjim rizikom od srčanog udara kod žena. Ovaj rezultat, međutim, ne znači da borovnice same mogu da spreče srčani udar.
Na zdravlje srca utiču brojni faktori, među kojima su krvni pritisak, masnoće u krvi, fizička aktivnost, telesna težina i celokupan način ishrane i života.
Sveže ili zamrznute borovnice – šta je bolji izbor?
Borovnice ne morate da jedete samo tokom njihove sezone. I sveže i zamrznute mogu biti dobar izbor i deo zdrave, raznovrsne ishrane.
Zamrznute borovnice posebno su praktične jer su dostupne tokom cele godine, a mogu se koristiti za smutije, kaše, deserte i druga jela.
Borovnice možete dodati u ovsene pahuljice, jogurt, smuti, voćne i zelene salate, palačinke ili mafine. Zahvaljujući prirodno slatkom ukusu, mogu biti i jednostavan način da doručku ili desertu dodate voće bez velike količine dodatog šećera.
Koliko su borovnice zaista zdrave?
Borovnice nisu čudotvorna namirnica, ali njihov nutritivni sastav čini ih vrednim delom uravnotežene ishrane. Vlakna, antocijanini, polifenoli i druga biljna jedinjenja razlog su zbog kojeg se njihove potencijalne koristi posebno istražuju u vezi sa zdravljem creva, mozga, srca i krvnih sudova.
Redovna konzumacija borovnica, kao deo raznovrsne ishrane, može biti jednostavan način da povećate unos voća i korisnih biljnih jedinjenja.
Ovaj tekst je informativnog karaktera i ne predstavlja medicinski savet. Za sve zdravstvene odluke konsultujte svog lekara.
BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.
Komentari (0)