Svaki četvrti penzioner prima najnižu penziju u Hrvatskoj. Ukupno ih je više od 300.000, a iznose svega 358 eura.
Najviše je onih starosnih, a za čak 30 godina staža prosečna najniža penzija ovih korisnika penje se na samo 374 eura.
U prosečnoj plati najniže penzije čine svega 30 posto udela, a odbijaju se penali kao i za sve ostale prevremene penzije.
Najniža penzija određuje se u slučaju kada bi penzija, izračunata na osnovu godina staža i plata, bila manja od najniže.
To se događa u slučaju kada su plate tokom radnog veka bile znatno ispod proseka pa je, s obzirom na rast plata, korisnika najniže mirovine iz godine u godinu sve više, jer je i sve više radnika s ispodprosečnim primanjima.
Hrvatska ima 268.895 korisnika najniže penzije bez isplata iz inostranstva, što znači da svaki četvrti penzioner preživljava od nje.
Ona u proseku iznosi 394 evra, što čini svega 30 posto udela u prosečnoj plati koja je za juli iznosila 1.315 eura, piše Mirovina.hr.
Da su se te penzije određivale i prema zarađenim platama kroz radni vek, njihov prosek bi bio 266 eura, odnosno bile bi 128 eura manje, pokazuju najnoviji statistički podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.
Nakon isplate usklađivanja u septembru, upravo su najmanje ‘profitirali’ korisnici najniže penzije koja je rasla za 27 eura, dok je prosečni hrvatski penzioneri usklađivanjem dobili oko 40 eura veću penziju.
Za aqvgust, dakle pre usklađivanja, prosečna najniža penzija iznosila je 367 eura.
S isplatama prema međunarodnim ugovorima, broj korisnika najniže penzije penje se na 315.440 korisnika s prosečnim primanjima od svega 358 eura.
Da su se njihove penzije računale prema stažu i platama, iznosile bi 243 eura.
Prosečan staž korisnika najniže penzije i nije toliko malen i iznosi 28 godina.
Velika većina najnižih penzija su starosne, njih 247.097 s prosečnih 374 eura za čak 30 godina radnog staža.
Invalidskih najnižih penzija je 41.259 od 330 eura za 20 godina staža u proseku, dok je najmanje porodičnih, 27.084 od samo 252 eura za 21 godinu staža.
