Poslodavac, međutim, mora da obračuna i plati poreze i doprinose na celu zaradu, bez obzira na to da li novac uplaćuje na račun ili ga predaje zaposlenom.
Problem nastaje kada se na račun prijavljuje samo minimalna zarada, a ostatak dogovorenog iznosa isplaćuje u gotovini bez odgovarajuće evidencije. Takva praksa može da umanji osnovicu za obračun penzije i utiče na druga prava zaposlenog, piše Kurir.
Plata „na ruke“ nije uvek nezakonita
Poreska savetnica Zvezdana Pisarević navodi da isplata zarade u gotovom novcu nije zabranjena. Ipak, način isplate ne oslobađa poslodavca obaveze da zaradu pravilno obračuna i plati pripadajuće poreze i doprinose.
Nezakonitost nastaje kada poslodavac deo zarade isplaćuje mimo zvaničnih evidencija kako bi izbegao te obaveze. Česta situacija je da se zaposlenom na račun isplaćuje minimalna plata, dok razliku do dogovorene zarade dobija u gotovini.
Zaposlenom takav dogovor može da deluje povoljno jer svakog meseca dobija više novca nego što piše u zvaničnom obračunu. Dugoročno, međutim, neprijavljeni deo zarade ne ulazi u evidenciju na isti način kao uredno prijavljena primanja.
Kako neprijavljena zarada može da utiče na penziju
Poreska savetnica upozorava da prikazivanje minimalne zarade, uz isplatu ostatka „na ruke“, može da ostavi ozbiljne posledice po zaposlenog.
„To je apsolutno kršenje zakona i, u krajnjoj liniji, dovođenje zaposlenog u situaciju da jednog dana kada ode u penziju ima minimalno primanje, jer je ceo život primao minimalnu zaradu“, objašnjava Pisarević.
Ako se u dokumentaciji vodi da zaposleni prima minimalac, doprinosi se ne obračunavaju na celokupnu zaradu koju je zaista ostvario. Zbog toga neprijavljeni novac sam po sebi ne povećava osnovicu za obračun penzije.
Posledice mogu da se odnose i na druga prava koja zavise od prijavljenih primanja i osnovica osiguranja. Zaposlenom može biti teško i da dokaže koliku je zaradu zaista primao, naročito ako nema dokumentaciju o dodatnim isplatama.
Zašto zaposleni često pristaju na isplatu u gotovini
Radnici ponekad ne prijavljuju ovakvu praksu jer žele da zadrže posao ili im dodatni novac znači u tom trenutku.
„Drugi problem je što u takvim slučajevima radnici neće da reaguju jer posmatraju kratkoročno – bolje i ovako da dobijem novac nego da mi poslodavac uskrati tu razliku, jer bi na tu sumu normalno morao da plaća veće doprinose u budžet“, ukazuje Pisarević.
Takav dogovor, ipak, ne nosi jednak rizik za obe strane. Poslodavac smanjuje troškove, dok zaposleni rizikuje da mu deo primanja ne bude priznat u sistemu socijalnog osiguranja.
U dostavljenom primeru navodi se da zaposlenom može biti uskraćeno 6.800 dinara, odnosno ukupno 164.336 dinara. Te iznose treba posmatrati u okviru konkretnog obračuna, jer razlika zavisi od načina obračunavanja zarade, poreza i doprinosa, kao i od perioda na koji se računica odnosi.
Šta pokazuje platni listić
Poslodavac je dužan da zaposlenom dostavi obračun zarade, odnosno naknade zarade. Platni listić prikazuje obračunatu zaradu i iskazane stavke koje se odnose na poreze i doprinose, pa zaposleni može da proveri da li iznos odgovara njegovoj prijavljenoj zaradi.
Pisarević savetuje zaposlenima da provere da li je poslodavac ispunio obaveze u vezi sa socijalnim osiguranjem.
„Zaposleni ne mogu da odbiju da prime zaradu u gotovom novcu. Međutim, moraju da budu oprezni, odnosno da provere da li je poslodavac ispoštovao plaćanje socijalnog osiguranja, a najčvršći dokaz za to jeste platni listić“, navodi poreska savetnica.
Važno je, ipak, razlikovati zvanično obračunatu zaradu od novca isplaćenog bez evidencije. Ako na platnom listiću piše da je zaposlenom obračunata minimalna zarada, a on dodatno dobija 20.000 dinara u gotovini, taj dokument ne potvrđuje da je i dodatni iznos prijavljen.
Zato zaposleni treba da uporede ugovorenu i isplaćenu zaradu sa podacima u obračunu. Sama isplata u gotovini nije problem ako je zarada uredno obračunata i ako su ispunjene obaveze poslodavca. Problem nastaje kada se gotovina koristi da bi se prikrila stvarna visina zarade.
Ono što zaposlenom kratkoročno izgleda kao dodatna pogodnost može kasnije da znači manju penziju i otežano ostvarivanje prava iz radnog odnosa i socijalnog osiguranja.
BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.
Komentari (0)