San u kontinuitetu odavno se smatra jednim od ključnih faktora za dobro zdravlje i normalno funkcionisanje organizma. Međutim, sve više savremenih istraživanja ukazuje da i kratki periodi odmora tokom dana mogu imati značajan uticaj na mozak i njegove funkcije.

Studija britanskih istraživača dodatno je otvorila pitanje važnosti dnevnog dremanja, posebno u kontekstu očuvanja moždanih sposobnosti tokom starenja. Rezultati sugerišu da ovakva navika može igrati veću ulogu nego što se ranije mislilo.

Kratko dremanje i moguće koristi za mozak

Analiza sprovedena u Londonu pokazala je da osobe koje redovno odvajaju vreme za kratko dremanje tokom dana mogu imati određene koristi po zdravlje mozga. Prema navodima istraživanja, kod tih osoba uočene su promene koje ukazuju na očuvaniju zapreminu mozga u odnosu na one koji ne praktikuju ovu naviku.

Procene istraživača govore da razlika u zapremini mozga može odgovarati usporavanju procesa starenja u rasponu od nekoliko godina. Ovi rezultati dodatno su privukli pažnju naučne javnosti jer ukazuju na potencijalno jednostavnu naviku koja bi mogla imati dugoročne posledice.

Stručnjaci naglašavaju da je za ovakve efekte ključno da dremanje bude kratko, idealno kraće od 30 minuta, kako bi se izbegao osećaj umora i poremećaj noćnog sna.

Navika koja zavisi od životnog ritma

Iako se kratki dnevni san smatra korisnim, njegova primena u svakodnevnom životu često nije jednostavna. Radne obaveze i ubrzan tempo života otežavaju ljudima da uvedu ovu naviku, posebno tokom radnog vremena.

Zanimljivo je da se učestalost dnevnog dremanja menja kroz životne faze. Dok je kod beba ono prirodno i neophodno, tokom odraslog doba postaje ređe, a ponovo se češće javlja u starijem životnom dobu i penziji, piše 24sedam.

Podaci pokazuju da značajan deo starije populacije povremeno praktikuje dnevni odmor, a istraživači smatraju da bi potencijalne koristi mogle biti prisutne kod šire populacije, ne samo kod starijih osoba.

Otvorena pitanja o dugoročnim efektima

Naučna zajednica i dalje istražuje koliko dubok uticaj dnevno dremanje može imati na dugoročno zdravlje mozga. Posebno interesovanje izaziva pitanje da li bi ova navika mogla da utiče na smanjenje rizika od neurodegenerativnih bolesti.

Iako postoje nagoveštaji da očuvanje moždane strukture može imati zaštitni efekat, još uvek nema dovoljno dokaza da se donesu konačni zaključci o prevenciji pojedinih bolesti.

Istraživači ističu da je potrebno još studija kako bi se preciznije utvrdilo na koji način kratki dnevni odmor utiče na mozak i koje su njegove stvarne granice u očuvanju kognitivnih funkcija.

Ovaj tekst je informativnog karaktera i ne predstavlja medicinski savet. Za sve zdravstvene odluke konsultujte svog lekara.

BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:

Expo 2027

Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na TiktokuFejsbuku i na našoj Instagram stranici