Kihanje, svrbež očiju, začepljen nos, kašalj i promjene na koži samo su neki od mogućih simptoma. Iako često tražimo jednog krivca, razvoj alergija mnogo je složeniji. Važnu ulogu imaju genetika, okoliš, prehrana, mikrobiom i način života.
Zašto su alergije postale toliko česte?
Ne postoji samo jedan razlog. Promijenili su se način života, prehrana, kvaliteta zraka i količina vremena koju provodimo u zatvorenim prostorima. Klimatske promjene mogu produžiti sezonu cvatnje i povećati izloženost peludi, dok onečišćenje zraka može dodatno nadražiti dišne puteve i pojačati simptome.
Možemo li razviti alergiju ako je prije nismo imali?
Da. Alergija se može prvi put pojaviti i kod osobe koja ranije godinama nije imala nikakve probleme. Imunološki sustav mijenja se tijekom života, a promjene u okolišu i nove izloženosti mogu utjecati na njegovu reakciju. Zato izostanak alergije u djetinjstvu ne znači da se ona ne može pojaviti kasnije.
Alergije ne znače slab organizam
Alergija nije znak slabog imuniteta. Upravo suprotno, riječ je o pretjeranoj i pogrešno usmjerenoj reakciji imunološkog sustava na tvar koja je za većinu ljudi bezopasna. Pelud je dobar primjer – organizam alergične osobe određene proteine iz peludi prepoznaje kao prijetnju i pokreće obrambenu reakciju, piše sensa.
Genetika puni pištolj, a okolina povlači okidač
Ova metafora dobro opisuje nastanak mnogih alergija. Možemo naslijediti sklonost alergijskim bolestima, ali to ne znači da ćemo ih sigurno razviti. Okoliš, način života, onečišćenje i različite izloženosti mogu utjecati na to hoće li se i kada alergija pojaviti.
Jesmo li postali previše sterilni?
Jedna od teorija govori da smanjena izloženost raznolikim mikroorganizmima tijekom ranog života može utjecati na razvoj imunološkog sustava. To ne znači da trebamo zanemariti higijenu. Riječ je o tome da je našem imunološkom sustavu potreban kontakt s raznolikim mikroorganizmima kako bi naučio pravilno reagirati na okolinu.
Crijeva – mjesto gdje imunološki sustav uči toleranciju
Crijeva nisu važna samo za probavu. Ona su jedno od ključnih mjesta na kojima imunološki sustav dolazi u kontakt s hranom, bakterijama i drugim tvarima. Crijevni mikrobiom sudjeluje u regulaciji imuniteta i može pomoći organizmu razlikovati stvarnu prijetnju od nečega što treba tolerirati.
Zbog toga znanstvenici sve više proučavaju moguću povezanost promjena crijevnog mikrobioma i alergijskih bolesti.
Postoji li veza između crijeva i pluća?
Da, sve se više istražuje takozvana os crijeva i pluća. Mikroorganizmi u crijevima i tvari koje proizvode mogu sudjelovati u regulaciji imunoloških reakcija i izvan probavnog sustava. Upravo se zato istražuje moguća povezanost mikrobioma s alergijama dišnih puteva i astmom.
Pelud nije jedini krivac
Pelud drveća, trava i korova među najpoznatijim je alergenima, ali nije jedini mogući uzrok problema. Grinje iz kućne prašine, životinjski alergeni i plijesan također mogu izazvati ili pogoršati simptome.
Ako tegobe traju tijekom cijele godine, moguće je da se okidač nalazi i u prostoru u kojem svakodnevno boravimo.
Još jedan često zanemareni okidač – plijesan u domu
Vlaga i plijesan mogu predstavljati problem, posebno osjetljivim osobama. Često se pojavljuju oko prozora, u kupaonicama, podrumima i slabo prozračenim prostorijama.
Nije dovoljno samo obrisati vidljivu plijesan. Važno je pronaći i ukloniti uzrok vlage, poboljšati ventilaciju i spriječiti njezino ponovno pojavljivanje.
Prehrana – puno više od izbjegavanja alergena
Kod potvrđene alergije na određenu hranu izbjegavanje alergena može biti nužno. Međutim, bez razloga izbacivati velik broj namirnica nije dobra ideja. Raznolika prehrana važna je za opće zdravlje, ali i za crijevni mikrobiom.
Ako postoji sumnja na alergiju na hranu, najbolje je prije velikih promjena prehrane razgovarati s liječnikom ili alergologom.
Vitamin D – dirigent imunološkog sustava
Vitamin D ima važnu ulogu u regulaciji imunološkog sustava, zbog čega se proučava i njegova povezanost s alergijama. Međutim, vitamin D nije lijek protiv alergija.
Ako postoji sumnja na njegov nedostatak, o testiranju i eventualnoj nadoknadi najbolje je razgovarati sa zdravstvenim stručnjakom.
Zašto su neke godine simptomi mnogo gori?
Količina peludi nije jednaka svake godine. Temperatura, vjetar, padaline, duljina sezone cvatnje i onečišćenje zraka mogu znatno utjecati na intenzitet simptoma.
Zbog toga osoba jedne godine može imati tek blage tegobe, dok joj sljedeće godine ista sezona donese puno jače kihanje, svrbež očiju ili probleme s disanjem.
Iskustvo iz prakse
Česta je pogreška pokušavati pronaći samo jednog krivca. Netko odmah izbaci određenu hranu, drugi za sve okrive pelud, a pravi okidač može biti potpuno drugačiji ili ih može biti nekoliko.
Korisno je pratiti kada se simptomi pojavljuju, gdje su najizraženiji i što ih pogoršava. Takve informacije mogu liječniku ili alergologu pomoći u pronalaženju uzroka.
Što možemo učiniti?
Najvažnije je pokušati utvrditi pravi okidač, umjesto nasumično izbjegavati različite namirnice ili tvari. Kod učestalih ili jakih simptoma korisno je razgovarati s liječnikom o alergološkom testiranju.
Možemo pratiti peludnu prognozu, smanjiti izloženost poznatim alergenima, riješiti probleme s vlagom i plijesni te voditi računa o kvaliteti zraka u domu. Liječenje treba prilagoditi vrsti i težini alergije.
Misli za kraj
Alergije nisu znak slabog organizma niti postoji jedan jednostavan razlog zbog kojeg su postale toliko česte. Najčešće nastaju kroz složenu kombinaciju genetike, imunološkog sustava, okoliša i načina života.
Pelud, kvaliteta zraka, mikrobiom, prehrana i uvjeti u domu mogu biti dijelovi iste priče. Što bolje razumijemo svoje okidače i reakcije organizma, lakše možemo pronaći način da simptome držimo pod kontrolom.
Ovaj tekst je informativnog karaktera i ne predstavlja medicinski savet. Za sve zdravstvene odluke konsultujte svog lekara.
BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.
Komentari (0)