U pojedinim porodicama koljivo se ne priprema, jer se veruje da je Arhangel Mihailo "živi svetitelj", odnosno da nije živeo na zemlji i nije prošao kroz ljudsku smrt. Prema tom narodnom tumačenju, žito se sprema za svetitelje koji su se upokojili, pa za Aranđelovdan navodno nije potrebno.

Međutim, takvo verovanje nije u skladu sa pravoslavnim učenjem. Slavsko žito priprema se za svaku krsnu slavu, bez izuzetka, pa tako i za Aranđelovdan. Nije važno da li porodica proslavlja svetitelja koji je nekada živeo na zemlji ili nebesku silu poput Svetog arhangela Mihaila.

"Za Aranđelovdan se sprema žito. Naš narod često žito povezuje sa parastosima i molitvama za upokojene. A kako Sveti arhangel Mihailo nije živeo na zemlji, nije umro, oni ga nazivaju živim svetiteljem. I zato mu ne prave žito. A ustvari svi svetitelji su živi svetitelji. I oni koji su živeli na zemlji, a upokojili se telom, i Sveti Nikola, i Sveti Jovan, Sveti Đorđe, a i oni koji nisu živeli na zemlji, kao što je Sveti Arhangel Mihailo", objavio je veroučitelj Aleksandar Đorđević.

Pročitajte OVDE kako pravilno da okadite kuću.

Zašto se žito kuva za svaku slavu?

Jedan od razloga zbog kojih nastaje zabuna jeste to što mnogi žito povezuju isključivo sa pomenima, parastosima i sećanjem na pokojne. Ipak, njegovo značenje u pravoslavnoj tradiciji mnogo je šire.

"Žito se priprema jer ono simbolizuje vaskrsenje i večni život. Kada jedno zrno pšenice umre, rađa se plod. Znači, žito pripremamo u slavu svetiteljima, i svih upokojenih predaka", kazao je on.

Kuvana pšenica simbolizuje vaskrsenje i večni život. Njena simbolika potiče od zrna koje se polaže u zemlju, gde naizgled nestaje, ali iz njega nastaje novi život i plod. Upravo se kroz taj prirodni proces objašnjava hrišćanska vera u vaskrsenje.

Zato se žito priprema u slavu Boga, u čast svetitelja koji se proslavlja i u znak sećanja na upokojene pretke. Ono predstavlja vezu između generacija jedne porodice, ali i podsećanje na veru u život večni.

U Jevanđelju po Jovanu nalazi se i poređenje koje objašnjava ovu simboliku: zrno pšenice koje padne u zemlju i umre donosi mnogo roda. Zbog toga se koljivo ne može posmatrati samo kao simbol smrti, već pre svega kao simbol novog života i vaskrsenja.

Zabluda o "živom svetitelju"

U narodu se za Svetog arhangela Mihaila često kaže da je živi svetitelj, jer je reč o anđelu, a ne o čoveku koji je živeo na zemlji i umro.

Međutim, u pravoslavnom učenju svi svetitelji su živi u Bogu. To što Arhangel Mihailo nije imao ljudski život ne znači da se za njegov praznik ne prinosi žito. Isto važi i za druge nebeske sile.

Ovu nedoumicu objašnjavao je i patrijarh Pavle u knjizi „Da nam budu jasnija neka pitanja naše vere“. Suština njegovog tumačenja jeste da se žito ne prinosi zbog smrti svetitelja, već u slavu Boga, u čast svetitelja zaštitnika i za pomen onih koji su preminuli u veri.

Dakle, ne postoji razlog da se za Aranđelovdan izostavi koljivo samo zato što se Sveti arhangel Mihailo smatra „živim svetiteljem“.

Šta se sve priprema za Aranđelovdan?

Slavska trpeza ima svoja tradicionalna obeležja, a među najvažnijima su slavski kolač, žito, vino i slavska sveća.

Žito se priprema od pšenice, a potom nosi u crkvu na osvećenje. Sveštenik čita molitvu, osvećuje koljivo i slavski kolač, koji se zatim služe ukućanima i gostima.

Iako se u nekim porodicama običaj izostavljanja žita prenosi generacijama, važno je razlikovati nasleđenu naviku od crkvenog učenja. Slavско žito nije namenjeno samo pomenu pokojnika, već predstavlja veru u vaskrsenje, večni život i zahvalnost Bogu.

Zato je odgovor na pitanje da li se za Aranđelovdan kuva žito jednostavan: kuva se, kao i za svaku drugu krsnu slavu.

BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:

Ekspo 2027

Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.