Uprkos tome što je tokom odrastanja na farmi na američkom Srednjem zapadu jeo dosta mesa, krompir i jela sa sosovima, Vilit je kasnije, prateći naučne dokaze, promenio način ishrane i okrenuo se mediteranskom obrascu.

U razgovoru za Vašington post (The Washington Post), ovaj 81-godišnji stručnjak otkrio je kako izgleda njegov uobičajeni jelovnik, od doručka do večere, ali i šta bira kada nema mnogo vremena za pripremu hrane.

Za doručak bira ovsene pahuljice, jogurt i borovnice

Vilitov dan najčešće počinje ovsenim pahuljicama, koje koristi kao osnovu doručka. U njih dodaje šolju grčkog jogurta, orašaste plodove i voće, a posebno se trudi da gotovo svakodnevno jede borovnice.

Kako je objasnio, istraživanja su ukazala na moguću povezanost konzumiranja bobičastog voća, naročito borovnica, sa boljim očuvanjem zdravlja mozga. Ipak, naglasio je da je za potpuno razumevanje tih veza potrebno još istraživanja.

Uz doručak popije i malu čašu soka od pomorandže. Iako voćni sokovi sadrže dosta prirodnog šećera, Vilit ističe da se zadržava na jednoj manjoj porciji.

Ručak mu je uglavnom bez mesa, a može da ga pripremi za tri minuta

Za ručak najčešće bira obrok biljnog porekla. Kada je na poslu, u restoranu sa salatama sastavlja mediteransku kombinaciju od svežeg zelenog povrća, leblebija, orašastih plodova, humusa i tofua, uz maslinovo ulje i sirće.

Međutim, kada je kod kuće i nema vremena za pripremu, ima mnogo jednostavnije rešenje. Njegov brzi ručak sastoji se od hleba od celog zrna žitarica, putera od kikirikija i malo džema ili meda, uz šargarepu.

Vilit je čak izračunao da ga takav obrok košta oko 72 centa i da može da ga pripremi za manje od tri minuta. Kada želi drugačiju varijantu, umesto putera od kikirikija koristi avokado, a dodaje maslinovo ulje i bosiljak.

Za večeru najčešće jede ribu ili piletinu

Večera je obično zasnovana na ribi ili živinskom mesu. Kao primer jednog obroka naveo je jelo koje je pripremila njegova supruga: pirinač od celog zrna sa šafranom, uz varivo od oraha, piletine i nara.

Kada žele nešto jednostavnije, ribu ispeku sa maslinovim uljem i posluže je uz kuvano zeleno povrće ili druge vrste povrća.

Ako je sam, Vilit često priprema salatu. U nju stavlja lisnato povrće, masline i sveže povrće, a ponekad dodaje i konzervirane ostrige ili dagnje. Prema njegovim rečima, takav obrok može da napravi za manje od pet minuta.

Kada mu se nešto gricka, bira jabuke i šargarepu

Vilit kaže da uvek nastoji da u kući ima jabuke i šargarepu, koje su mu najčešći izbor kada poželi nešto da gricka.

Do te navike došao je nakon što je, dok je pisao jedan udžbenik, često posezao za keksom i čipsom. Zbog toga je odlučio da ih zameni voćem i povrćem koje mu je lako dostupno.

Crveno meso jede najviše jednom nedeljno

Osnovu Vilitovog načina ishrane čine integralne žitarice, voće i povrće, uz umerene količine mlečnih proizvoda, ribe i piletine. Prema njegovom pristupu, dnevni jelovnik može da uključi jednu porciju mlečnih proizvoda i jednu porciju drugog izvora životinjskih proteina, poput ribe ili piletine, dok crveno meso nastoji da jede najviše jednom nedeljno.

On posebno ističe da nije presudno samo koliko masti ili ugljenih hidrata unosimo, već i iz kojih namirnica oni potiču. Tako, prema istraživanjima na koja se poziva, nezasićene masti iz maslinovog ulja, orašastih plodova i ribe imaju povoljniju povezanost sa zdravljem od trans-masti i velikog unosa zasićenih masti.

Vilit smatra da je mediteranski način ishrane dobar primer takvog pristupa, zasniva se na biljnim namirnicama, integralnim žitaricama, maslinovom ulju i mahunarkama, uz umerene količine mesa i mlečnih proizvoda.

Na posao ide biciklom i ne zaboravlja vežbe snage

Pored ishrane, Vilit vodi računa i o fizičkoj aktivnosti. Na posao ide biciklom, jer mu je to, kako kaže, najbrži i najpouzdaniji način prevoza.

Uz vožnju bicikla, pokušava da u rutinu uključi vežbe za jačanje mišića, poput vežbi sa elastičnim trakama i trbušnjaka.

Kada bi rezultate četiri decenije istraživanja morao da sažme u jedan savet, Vilit kaže da bi preporučio raznovrsnu ishranu zasnovanu pretežno na biljnim namirnicama, i pronalaženje načina da takav način ishrane bude prijatan i održiv.

BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:

Ekspo