Kako piše američki magazin Ril Simpl (Real Simple), dijetetičari su izdvojili 11 praktičnih načina da se zdravije hranite bez nepotrebnog opterećenja kućnog budžeta.

1. Planirajte obroke unapred

Jedan od najjednostavnijih načina za uštedu jeste da unapred osmislite šta ćete jesti tokom nedelje. Na taj način lakše pravite spisak za kupovinu, izbegavate nepotrebne proizvode i smanjujete mogućnost da hrana propadne.

Dijetetičarka Taiba Mughal (Taiyyibah Moughal) savetuje da se najpre odabere nekoliko večera koje je jednostavno pripremiti, kao i doručci i užine koji mogu da se ponavljaju.

Pre odlaska u prodavnicu treba proveriti i šta već imate u frižideru, zamrzivaču i ostavi, a zatim pogledati aktuelne akcije i prema njima prilagoditi plan.

2. Prvo proverite šta već imate u kuhinji

Kupovina namirnica koje već imate kod kuće jedan je od čestih razloga nepotrebnog trošenja novca.

Zato je korisno pregledati frižider, zamrzivač i kuhinjske ormariće pre odlaska u prodavnicu. Od namirnica koje su već dostupne mogu se napraviti sasvim različiti obroci.

Na primer, pasulj iz konzerve može poslužiti za čorbu ili varivo, zamrznuto povrće za brzo pripremljeno jelo, a povrće koje je počelo da gubi svežinu može se iskoristiti za supu.

3. Kupujte osnovne namirnice u većim pakovanjima

Žitarice, mahunarke, ovsene pahuljice, testenina, orašasti plodovi i semenke često su povoljniji kada se kupuju u većim količinama.

Prednost je i u tome što se ove namirnice mogu koristiti u različitim jelima, pa predstavljaju dobru osnovu za kućnu zalihu.

Ipak, važno je kupovati samo količine koje možete da potrošite pre isteka roka trajanja. Veliko pakovanje nije ušteda ako deo hrane na kraju završi u smeću.

4. Birajte voće i povrće koje je u sezoni

Sezonske namirnice često su povoljnije jer ih u određenom periodu ima više na tržištu. Osim toga, lokalno uzgojeno voće i povrće može biti svežije i duže zadržati kvalitet.

Dijetetičarka Džesika Brantli-Lopes (Jessica Brantley-Lopez) objašnjava da veća ponuda sezonskih proizvoda često doprinosi nižim cenama.

Zato je korisno prilagođavati jelovnik godišnjem dobu, umesto da tokom cele godine kupujete iste vrste voća i povrća.

5. Pored mesnih birajte i biljne izvore proteina

Pasulj, sočivo, leblebije, jaja i tofu mogu biti povoljniji izvori proteina, a istovremeno obezbeđuju i druge važne hranljive materije.

Na primer, sočivo može biti osnova za obrok nalik čili varivu, leblebije se mogu dodati u salatu, a pasulj koristiti za pripremu zasitnih jela.

6. Pripremajte veće količine hrane odjednom

Kuvanje većih količina hrane može da uštedi i novac i vreme. Kada kupite namirnice na akciji ili pripremate obrok od sastojaka koje imate u većim količinama, deo hrane možete sačuvati za naredne dane.

Dijetetičarka Džesika Brantli-Lopes predlaže da se veće porcije pripreme unapred, a višak podeli u manje obroke i zamrzne.

Tako se smanjuje potreba za svakodnevnim kuvanjem i kupovinom gotovih obroka.

7. Od već pripremljenih jela mogu nastati novi obroci

Uz malo kreativnosti, od već pripremljenih namirnica mogu nastati potpuno drugačiji obroci.

Na primer, pečena piletina može se iskoristiti za supu ili salatu, kuvani pirinač kao osnova za novo jelo, a preostalo povrće može se dodati omletu ili obroku iz tiganja.

Dijetetičarka Taiiba Mughal navodi da je korisno unapred pripremiti jednu vrstu žitarica, poput integralnog pirinča, ječma ili testenine, a zatim je tokom nedelje kombinovati sa različitim sastojcima.

8. Zamrzivač može da smanji bacanje hrane

Zamrzavanje je jedan od praktičnih načina da sačuvate namirnice koje nećete odmah upotrebiti.

Osim ostataka kuvanih jela, mogu se zamrznuti i pojedine vrste voća i povrća. Zamrznute borovnice, spanać, brokoli, grašak i kukuruz mogu se koristiti za pripremu smutija, supa i drugih obroka.

Dijetetičarka Džesika Brantli-Lopes navodi da se mogu sačuvati čak i ostaci povrća, koji kasnije mogu poslužiti za pripremu domaće supe ili bujona.

Zamrznuto voće i povrće često zadržava značajan deo hranljivih materija, a može biti povoljnije od svežih proizvoda koji nisu u sezoni.

9. Ne potcenjujte robne marke trgovinskih lanaca

Proizvodi robnih marki trgovinskih lanaca često su jeftiniji od poznatih brendova, a mogu imati sličnu nutritivnu vrednost.

Dijetetičarka Džesika Brantli-Lopes navodi da takvi proizvodi mogu biti od 25 do 30 odsto jeftiniji od brendiranih alternativa.

Ipak, prilikom kupovine treba uporediti deklaracije, sastav i količinu proizvoda, jer niža cena sama po sebi ne znači da su svi proizvodi identični.

10. Izbegavajte nepotrebno skupe proizvode

Već iseckano voće i povrće, unapred pripremljeni obroci i pojedinačna pakovanja grickalica često koštaju više od namirnica koje se kupuju u osnovnom obliku.

Dijetetičarka Džesika Brantli-Lopes navodi da prethodno iseckano povrće može biti dva do četiri puta skuplje od celih plodova.

Zato se isplati kupiti celo voće i povrće, oprati ga i iseći kod kuće, a zatim čuvati u zatvorenim posudama.

Ipak, konzervirane namirnice ne treba automatski izbegavati. Pasulj, paradajz, tuna i povrće iz konzerve mogu biti povoljan i praktičan izbor. Kod pojedinih proizvoda korisno je obratiti pažnju na količinu soli i birati varijante sa manje natrijuma.

Zdrava ishrana ne mora da znači veći račun

Zajednički zaključak dijetetičara jeste da se ušteda ne postiže nužno kupovinom manje hrane, već boljim planiranjem i korišćenjem namirnica.

Sezonski proizvodi, mahunarke, žitarice, zamrznuto povrće i priprema obroka unapred mogu da pomognu da se napravi raznovrstan jelovnik bez nepotrebnih troškova.

Najvažnije je da se kupuje promišljeno, da se hrana ne baca i da se izbor namirnica prilagodi stvarnim potrebama domaćinstva.

BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:

Ekspo