Jutarnji sati mogu biti posebno važni za regulaciju šećera u krvi. Organizam tada prirodno povećava lučenje određenih hormona koji nas pripremaju za početak dana, što može dovesti i do porasta nivoa glukoze.

Ipak, nekoliko jednostavnih promena u svakodnevnoj rutini može pomoći da se izbegnu nagle oscilacije šećera. Portal Verywell Health izdvojio je sedam jutarnjih navika koje mogu doprineti njegovoj stabilnosti. Preporuke je pripremila medicinska sestra Carrie Madormo, a tekst je pregledala nutricionistkinja Karina Tolentino.

1. Započnite dan doručkom bogatim proteinima

Proteini usporavaju varenje i mogu doprineti postepenijem porastu šećera u krvi nakon obroka. Zbog toga je doručak koji sadrži dovoljno proteina bolji izbor od obroka zasnovanog isključivo na belom hlebu i zaslađenim žitaricama.

Dobar izbor mogu biti grčki jogurt sa bobičastim voćem, kajgana sa povrćem ili mladi sir sa voćem i orašastim plodovima.

2. Uključite više vlakana u prvi obrok

Vlakna usporavaju varenje i apsorpciju ugljenih hidrata, čime mogu ublažiti nagli porast glukoze nakon jela. Takođe doprinose boljoj kontroli šećera i zdravlju digestivnog sistema.

Nalaze se u povrću, voću, pasulju, sočivu, integralnim žitaricama, orašastim plodovima i semenkama.

Za doručak su posebno dobar izbor ovsene pahuljice sa voćem ili integralni tost sa avokadom.

3. Prošetajte desetak minuta nakon doručka

Fizička aktivnost pomaže mišićima da koriste glukozu kao izvor energije i poboljšava osetljivost organizma na insulin.

Čak i kratka šetnja može imati pozitivan efekat. Istraživanja ukazuju da deset minuta hodanja nakon obroka može pomoći u smanjenju porasta šećera u krvi.

Zato nije neophodno odmah započeti naporan trening. Kratka šetnja nakon doručka sasvim je dobar način da se dan započne aktivno.

4. Popijte čašu vode odmah nakon buđenja

Tokom noći organizam ne dobija tečnost, pa se ujutro može javiti blaga dehidracija. Kada u krvi ima manje vode, koncentracija glukoze može biti veća.

Zbog toga se preporučuje da dan započnete čašom obične vode, pre kafe ili drugih napitaka.

5. Kafu popijte nakon doručka

Ljubitelji kafe ne moraju da se odreknu svog omiljenog jutarnjeg napitka, ali bi trebalo da obrate pažnju na vreme konzumiranja.

Kofein može uticati na lučenje hormona stresa, poput adrenalina, koji kod pojedinih ljudi mogu privremeno povećati nivo šećera u krvi.

Zato je bolje prvo popiti vodu i doručkovati, a tek potom uživati u kafi. Posebnu pažnju treba obratiti na zaslađene napitke od kafe, koji mogu sadržati velike količine šećera.

Za većinu zdravih odraslih osoba preporučena gornja granica unosa kofeina je do 400 miligrama dnevno, mada individualna tolerancija može biti različita.

6. Smanjite jutarnji stres

Stres ne utiče samo na raspoloženje, već može imati posledice i po nivo šećera u krvi. Kada je organizam pod stresom, povećava se lučenje hormona koji podstiču oslobađanje glukoze u krvotok.

Ako dan započinjete osećajem napetosti i zabrinutosti, mogu pomoći jednostavne tehnike opuštanja: duboko disanje, kratka šetnja na svežem vazduhu ili zapisivanje obaveza i misli koje vas opterećuju.

Važno je pronaći način da jutarnja rutina bude mirnija i manje stresna.

Ekspo karavan u Beogradu! Posetioci oduševljeni programom!

7. Vodite računa o kvalitetu sna

Nedostatak sna i često buđenje tokom noći mogu negativno uticati na osetljivost organizma na insulin. Vremenom to može doprineti insulinskoj rezistenciji, stanju u kojem ćelije slabije reaguju na insulin.

Većini odraslih potrebno je između sedam i devet sati sna tokom noći.

Za kvalitetniji odmor preporučuje se provetravanje i zamračivanje spavaće sobe, izbegavanje ekrana najmanje sat vremena pre spavanja, kao i ograničavanje kofeina u popodnevnim satima.

Na jutarnji šećer utiče i ono što radite prethodne večeri

Kontrola glukoze ne počinje tek nakon buđenja. Na jutarnje vrednosti utiču i večernji obroci, fizička aktivnost i kvalitet sna.

Lakša večera, izbegavanje obilnih obroka neposredno pred spavanje i kratka šetnja nakon jela mogu doprineti boljoj regulaciji šećera.

Ipak, jutarnje vrednosti glukoze ne zavise samo od životnih navika. Na njih utiču i hormonske promene, zdravstveno stanje i terapija koju osoba koristi.

Ako su vrednosti šećera u krvi redovno povišene, važno je obratiti se lekaru radi odgovarajućih analiza i procene terapije. Navedene navike mogu biti korisna podrška zdravlju, ali ne predstavljaju zamenu za medicinsko lečenje.

Izvor: Klix

Ovaj tekst je informativnog karaktera i ne predstavlja medicinski savet. Za sve zdravstvene odluke konsultujte svog lekara.

Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.