Ovakvo stanje stručnjaci nazivaju hiperuzbuđenjem, odnosno pojačanom mentalnom ili fizičkom budnošću koja otežava opuštanje i uspavljivanje. Kako objašnjavaju stručnjaci za spavanje za magazin Ril Simpl (Real Simple), problem ne mora da bude u tome što čovek nije dovoljno umoran, već u tome što njegov nervni sistem i dalje ostaje u stanju pripravnosti.
Zašto mozak ostaje aktivan i kada je telo iscrpljeno
Hiperuzbuđenje može da bude mentalno, kada osoba u mislima ponavlja razgovore, razmišlja o problemima ili unapred pravi planove za naredni dan. Može da se ispolji i fizički, kroz napetost i osećaj unutrašnjeg nemira.
Doktor Kris Vinter (Chris Winter), stručnjak za medicinu spavanja i neurolog, objašnjava da se problem može javiti i kada osoba počne da prati da li će zaspati, koliko joj je vremena ostalo do jutra i kako će funkcionisati ako se ne naspava.
Tako nastaje začarani krug: osoba je umorna i očekuje da će odmah zaspati, ali kada se to ne dogodi, počinje da brine zbog nesanice. Ta zabrinutost dodatno pojačava budnost i otežava uspavljivanje.
Trčanje ili hodanje - šta zaista brže topi masne naslage na stomaku, više o tome pročitajte OVDE.
Stres i aktivnosti pred spavanje mogu dodatno da pogoršaju problem
Jedan od važnih okidača je stres. Problemi i obaveze ne nestaju samo zato što smo legli u krevet, pa mozak nastavlja da obrađuje događaje iz dana i razmišlja o onome što tek treba da se uradi.
Stručnjakinja za spavanje i snove Li En Bolen (Leah Ann Bolen) ističe da i svakodnevne navike mogu da održavaju mozak aktivnim neposredno pred odlazak na spavanje. To uključuje poslovne zadatke, društvene mreže, elektronsku poštu, zabavne sadržaje, uznemirujuće vesti, ali i razgovore koji izazivaju snažne emocije.
Drugim rečima, nije dovoljno samo odložiti telefon ako se mozak i dalje bavi sadržajem koji smo upravo gledali ili pročitali. Potrebno je ostaviti malo vremena za smirivanje pre nego što pokušamo da zaspimo.
Posle lošeg sna može da nastane još jedan problem
Poteškoće mogu da se nastave i nakon nekoliko loših noći. Prema objašnjenju dr Čelsi Roršajb (Chelsie Rohrscheib), stručnjakinje za nauku o spavanju, mozak može da počne da povezuje krevet sa budnošću i teškoćama pri uspavljivanju.
Zbog toga se dešava da se osoba tokom dana oseća mirno, ali da čim legne postane napeta i počne da razmišlja o tome hoće li uspeti da zaspi.
Nedovoljno kvalitetan san može da utiče i na svakodnevno funkcionisanje. Među mogućim posledicama su pospanost tokom dana, slabija koncentracija, poteškoće sa pamćenjem i donošenjem odluka, kao i promenljivo raspoloženje.
Roršajb objašnjava da san ima važnu ulogu u regulisanju emocija i načinu na koji reagujemo na stres. Kada se ne odmaramo dovoljno, svakodnevne neprijatnosti i izazovi mogu nam teže padati.
Čuveni nutricionista ima 81 godinu, a ručak koji svakodnevno jede ne košta više od 90 dinara, više o tome pročitajte OVDE.
Šta uraditi kada se probudite usred noći
Stručnjaci savetuju da noćno buđenje ne treba automatski doživljavati kao neuspeh. Kratka buđenja tokom noći mogu biti normalna, a dodatna zabrinutost zbog njih može samo da oteža povratak u san.
Jedan od prvih saveta jeste da ne proveravate stalno koliko je sati. Računanje koliko je vremena ostalo do jutra može da pretvori pokušaj uspavljivanja u izvor dodatnog pritiska.
Ako se probudite i ne možete ponovo da zaspite, mogu da pomognu tehnike opuštanja, poput sporog disanja, vizualizacije ili meditacije. Njihov cilj je da smanje mentalnu i fizičku napetost.
Ako ste i posle približno 20 minuta i dalje potpuno budni, stručnjaci predlažu da ustanete i pređete na mirno, opuštajuće mesto sa prigušenim svetlom. Možete da crtate, bojite ili rešavate jednostavnu slagalicu, a u krevet se vratite kada ponovo osetite pospanost.
Na taj način pokušava se da se spreči stvaranje navike u kojoj krevet postaje mesto povezano sa dugim ležanjem i budnošću.
Stomak vam je naduven posle obilnog obroka? Gastroenterolog otkriva 6 načina da brzo ublažite tegobe, detalje pročitajte OVDE.
Rutina pred spavanje može da pomogne
Stručnjaci preporučuju da se napravi malo prostora između dnevnih obaveza i odlaska u krevet. To može da bude čitanje, slušanje nečeg umirujućeg ili neka druga aktivnost koja pomaže da se misli postepeno smire.
Ako vas opterećuje spisak obaveza za naredni dan, korisno je da ih zapišete pre nego što legnete. Tako ne morate da ih neprestano ponavljate u mislima dok pokušavate da zaspite.
Dosledno vreme buđenja i redovna fizička aktivnost tokom dana takođe mogu da doprinesu kvalitetnijem snu.
Ipak, dr Vinter upozorava da rutina ne treba da postane strogo pravilo bez kojeg osoba veruje da ne može da zaspi. Ako se pojavi pritisak da se svako veče mora obaviti tačno određen niz aktivnosti, i sama rutina može postati novi izvor stresa.
Cilj nije da se san iznudi u određenom trenutku, već da se stvore uslovi u kojima će telo i um lakše preći u stanje odmora.
BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:
Komentari (0)