Zdrava ishrana ne mora da bude skupa niti komplikovana, a to pokazuje i svakodnevni jelovnik Voltera Vileta, profesora sa Harvarda i jednog od najpoznatijih svetskih stručnjaka za nutricionizam. Njegov jednostavan ručak košta oko 65 evrocenti, priprema se za manje od tri minuta, a zasniva se na nekoliko lako dostupnih namirnica, piše Ona.rs, Večernji.hr.

Zdrava ishrana često se povezuje sa skupim proizvodima, komplikovanim receptima i strogim pravilima, ali Volter Vilet već decenijama zastupa drugačiji pristup. Ovaj 81-godišnji stručnjak za ishranu smatra da je najvažnije svakodnevno birati kvalitetne i raznovrsne namirnice, bez nepotrebnog odricanja.

Vilet je profesor na Univerzitetu Harvard i jedan od najcitiranijih istraživača u oblasti nutricionizma. Učestvovao je i u razvoju koncepta planetarne zdravstvene dijete, koji povezuje zdravlje ljudi sa održivom proizvodnjom hrane i očuvanjem životne sredine.

U intervjuu za američki list „Vašington post“ govorio je o svojim prehrambenim navikama, namirnicama koje redovno konzumira i jednostavnim obrocima koji su deo njegove svakodnevice.

Doručak započinje sokom od pomorandže i ovsenom kašom

Iako se voćni sokovi često nalaze na listi namirnica čiju konzumaciju treba ograničiti zbog sadržaja šećera, Vilet svakog jutra popije malu čašu soka od pomorandže.

Ne smatra da ovu namirnicu treba potpuno izbaciti iz ishrane, ali naglašava značaj umerenosti.

Jedan od razloga zbog kojih je proučavao ovu temu jesu istraživanja koja su ukazala na moguću povezanost između konzumiranja soka od pomorandže i očuvanih kognitivnih funkcija u starijem životnom dobu.

U dugoročnom istraživanju objavljenom u časopisu „Neurology“, u kojem je i sam učestvovao, utvrđeno je da su muškarci koji su redovno konzumirali sok od pomorandže ređe prijavljivali probleme sa kognitivnim funkcijama u starosti. Ipak, takva povezanost ne dokazuje da sok direktno štiti mozak.

Njegov doručak najčešće čine ovsene pahuljice, grčki jogurt, orašasti plodovi i sveže voće. Posebno voli borovnice, koje su predmet brojnih istraživanja zbog sadržaja biljnih jedinjenja i mogućih pozitivnih efekata na zdravlje.

Ručak od 65 centi priprema za manje od tri minuta

Najzanimljiviji deo Viletovog jelovnika jeste ručak, koji pokazuje da zdraviji obrok ne mora da podrazumeva skupe sastojke.

Kada ruča na univerzitetu, najčešće bira salatu od lisnatog povrća, leblebija, orašastih plodova, humusa i tofua.

Kod kuće ima još jednostavniju kombinaciju. Njegov obrok sastoji se od hleba od celih žitarica sa puterom od kikirikija, malo džema ili meda i šargarepe.

Tokom rada na projektu EAT-Lancet, posvećenom zdravoj i održivoj ishrani, izračunao je da ga ovakav ručak košta oko 72 američka centa, odnosno približno 65 evrocenti prema tadašnjem preračunu.

Za pripremu mu je potrebno manje od tri minuta.

Ovaj obrok ima i zanimljiv nutritivni sastav. Hleb od celih žitarica sadrži vlakna, dok puter od kikirikija obezbeđuje biljne proteine i nezasićene masne kiseline. Šargarepa doprinosi unosu vlakana i beta-karotena, dok džem ili med daju dodatnu slatkoću, ali i šećer.

Važno je napomenuti da je navedena cena iz ranijeg perioda i da ne predstavlja aktuelnu cenu ovih namirnica.

Za večeru bira ribu, piletinu i povrće

Viletova večera najčešće se sastoji od ribe ili živinskog mesa uz povrće.

Na njegovom jelovniku povremeno se nalazi i jelo od smeđeg pirinča, šafrana, oraha, piletine i nara, koje je prvi put probao tokom boravka u Teheranu.

Kada je sam kod kuće, često priprema salatu sa maslinama i različitim vrstama povrća, kojoj dodaje konzervirane dagnje ili ostrige.

Posebnu pažnju posvećuje izboru masnoća. Umesto potpunog izbegavanja masti, prednost daje nezasićenim masnim kiselinama koje se nalaze u orašastim plodovima, maslinovom ulju i ribi.

Kada je reč o crvenom mesu, njegov savet je da se konzumira umereno, najviše jednom nedeljno.

Nekada je jeo čips i keks, a onda je promenio navike

Iako je više od četiri decenije posvetio proučavanju ishrane, Vilet priznaje da ni njegove navike nisu uvek bile idealne.

Tokom rada na jednom udžbeniku često je posezao za keksom i čipsom, što je dovelo do povećanja telesne težine od oko 2,3 kilograma.

Kada je počeo da radi na sledećoj knjizi, odlučio je da promeni rutinu. Umesto grickalica, na dohvat ruke počeo je da drži jabuke i šargarepu.

Tako je jednostavnom promenom okruženja postepeno promenio i izbor užina.

Njegov današnji način ishrane uglavnom prati principe mediteranske ishrane, sa naglaskom na biljnu hranu, kvalitetne masnoće, integralne žitarice i raznovrsne namirnice.

To je značajna promena u odnosu na jelovnik uz koji je odrastao na farmi na američkom Srednjem zapadu, gde su se često jeli govedina, pire krompir i sos.

Njegov najvažniji savet: Zdrava ishrana ne mora da bude savršena

Posle više od 40 godina istraživanja nutricionizma, Viletova poruka ostaje jednostavna: važno je jesti raznovrsnu, pretežno biljnu hranu i pronaći način da se u njoj uživa.

Njegov pristup ne zasniva se na strogim zabranama, već na svakodnevnim izborima koji mogu da postanu trajna navika.

Primer ručka od nekoliko jednostavnih sastojaka pokazuje da kvalitetan obrok ne mora da bude skup, niti je za njegovu pripremu potrebno mnogo vremena.

Upravo u tome leži suština njegovog pristupa: manje komplikovanja, više raznovrsnih namirnica i navike koje mogu da se održavaju godinama.

BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:

ekspo