Kada osoba teško prati razgovore, često se povlači iz društva, ređe učestvuje u porodičnim okupljanjima i ulaže mnogo više napora da razume sagovornike. Sve to može uticati na raspoloženje, koncentraciju i kvalitet života.

Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije, više od četvrtine osoba starijih od 60 godina ima gubitak sluha koji otežava svakodnevno funkcionisanje.

Mozak ulaže više napora da razume govor

Kada sluh oslabi, mozak dobija manje jasnih zvučnih informacija. Zbog toga mora da uloži dodatni napor kako bi prepoznao reči i razumeo razgovor. Osoba može delovati rasejano ili zaboravno, iako zapravo nije dobro čula pitanje ili informaciju.

Dugotrajno naprezanje može izazvati umor, stres i probleme sa koncentracijom. Istraživanja pokazuju da se kod starijih osoba sa gubitkom sluha pamćenje i druge kognitivne sposobnosti mogu pogoršavati brže, ali to ne znači da će svaka osoba slabijeg sluha razviti demenciju.

Povlačenje iz društva utiče na raspoloženje

Razgovori u bučnom restoranu, na slavi ili porodičnom ručku mogu postati veoma naporni. Osoba koja ne razume sagovornike može se osećati neprijatno, pa vremenom počinje da izbegava okupljanja.

Takvo povlačenje povećava rizik od usamljenosti, neraspoloženja i depresije. Društvena izolacija kod starijih povezana je i sa većim rizikom od kognitivnog pada, zbog čega je važno da porodica na vreme primeti promene.

Znaci slabijeg sluha često se zanemaruju

Na problem mogu ukazivati pojačavanje televizora, često traženje da sagovornik ponovi rečenicu, teško praćenje razgovora u buci i pogrešno razumevanje pojedinih reči. Neke osobe počinju da govore glasnije ili izbegavaju telefonske razgovore.

Članovi porodice često prvi primete ove promene. Umesto kritikovanja, trebalo bi mirno predložiti pregled sluha.

Pravovremeni pregled može mnogo da promeni

Pregled kod izabranog lekara ili specijaliste za uho, grlo i nos može pokazati da li je uzrok nakupljena ušna mast, infekcija, dejstvo određenih lekova ili trajno oštećenje sluha.U zavisnosti od uzroka, mogu pomoći lečenje, slušni aparat ili druga slušna pomagala.

Veliko istraživanje pokazalo je da slušna intervencija nije usporila kognitivni pad kod svih učesnika, ali je donela korist starijim osobama koje su već imale povećan rizik. Zato se slušni aparat ne može smatrati zaštitom od demencije, ali može olakšati komunikaciju i svakodnevno funkcionisanje.

Sluh ne treba prihvatiti kao neizbežan problem

Redovne kontrole, zaštita od preglasne buke i pravovremeno lečenje mogu doprineti očuvanju sluha. Porodica može pomoći tako što će govoriti jasno, okrenuta licem prema osobi, smanjiti pozadinsku buku i pokazati strpljenje.

Ukoliko se sluh naglo pogorša, posebno samo na jednom uhu, potrebno je što pre potražiti lekarsku pomoć. Postepeno slabljenje takođe zahteva pregled, jer rano prepoznavanje problema može pomoći osobi da ostane društveno aktivna, samostalna i uključena u porodični život.

Ovaj tekst je informativnog karaktera i ne predstavlja medicinski savet. Za sve zdravstvene odluke konsultujte svog lekara.

BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:

expo

Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.