Međunarodni monetarni fond upozorio je na „nepravilne“ korekcije cena kuća u Evropi, u vreme kada se region bori da smanji inflaciju.

U svojim najnovijim regionalnim ekonomskim izgledima za Evropu, MMF je naveo da je korekcija naniže već u toku na nekim evropskim stambenim tržištima ali bi se ovaj pad mogao ubrzati kako centralne banke dalje povećavaju kamatne stope.

„Neredovne korekcije na tržištima nekretnina mogu se desiti čak i ako se izbegnu širi finansijski problemi. Korekcija stambenog tržišta je već u toku u nekim evropskim zemljama, na primer, u Češkoj, Danskoj, kao i u Švedskoj gde su cene kuća pale za više od 6 odsto u 2022. godini“, saopštio je Fond.

„Pad cena kuća mogao bi da se ubrza ako tržišta promene cene inflacionih rizika i finansijski uslovi pooštre više nego što se očekivalo. Ovaj pad cena bi imao negativne efekte na bilanse stanovništva i banaka“, dodao je MMF.

Otplata hipoteka takođe bi mogla da poraste, pošto centralne banke povećavaju kamatne stope u nastojanju da smanje nivo inflacije. Shodno tome, vlasnici hipotekarnih kredita mogu imati manje raspoloživih prihoda za trošenje, a u nekim slučajevima čak mogu doći do tačke u kojoj nisu u mogućnosti da otplate svoje kredite. Banke bi takođe mogle da se bore u okruženju gde se otplate ne vrše.

„Empirijski modeli ukazuju na precenjenost cena kuća od 15–20% u većini evropskih zemalja. Stoga, s obzirom da su stope na hipoteke i dalje u porastu, a realni prihodi narušeni inflacijom, cene kuća su u poslednje vreme opadale na mnogim tržištima“, navode iz Fonda.

Podaci evropskog statističkog ureda Eurostat pokazali su da su cene kuća pale po prvi put od 2015. U celoj Evropskoj uniji cene kuća su pale za 1,5 odsto u četvrtom kvartalu 2022. u odnosu na prethodna tri meseca.

„Opšta pitanja cena kuća pojavila su se svuda, ne samo u zemljama sa visokim dugom, i treba ih rešavati uz nadzor. Treba ih pažljivo pratiti“, rekao je Alfred Kammer, direktor evropskog odeljenja u MMF-u, za CNBC u Švedskoj.

Istovremeno, procene ukazuju na dalje izazove sa inflacijom. MMF očekuje da će ukupna inflacija u evrozoni u proseku biti 5,3 odsto ove godine i 2,9 odsto sledeće godine, što je iznad cilja Evropske centralne banke od 2 odsto.

„ECB treba da poveća kamatne stope relativno rano i da ih zadrži najmanje do sredine 2024. Očekujemo da ćemo se vratiti na ciljnu inflaciju od 2 odsto tokom 2025. godine“, rekao je Kammer za CNBC.

Evropska centralna banka treba da se sastane sledeće nedelje, a jedan od njenih članova nedavno je sugerisao da povećanje od 50 baznih poena nije isključeno. Centralna banka je krenula na taj put u julu 2022. godine, kada je svoju glavnu stopu podigla sa -0,5 odsto na 0. Glavna stopa ECB trenutno iznosi 3 odsto.

Inflacija usporila u martu


Najnovije informacije o inflaciji u zoni evra pokazuju da je glavna stopa pala na 6,9% u martu sa 8,5 odsto u februaru. Bazna inflacija, koja isključuje troškove energije i hrane, pokazala je blagi rast u istom periodu.

„Potrebno je dalje zatezanje, a kada se dostigne terminalna stopa, ta terminalna stopa treba da se održava duže, jer je bazna inflacija (...) visoka i veoma je uporna. I nema ništa gore od toga da prerano prekinete borbu protiv inflacije ili prerano napustite, jer ako to treba da uradite drugi put, troškovi za ekonomiju su mnogo veći“, rekao je Kammer.

U Švedskoj, gde su cene kuća prošle godine značajno pale, inflaciona očekivanja takođe sugerišu da centralna banka ima više prostora za povećanje stopa. Prema najnovijim podacima MMF-a, ukupna inflacija je 6,8 odsto ove godine i 2,3 odsto sledeće godine.

Slična je slika i u Velikoj Britaniji, gde je glavna inflacija postavljena na 6,8 odsto ove godine i 3 odsto u 2023.

Usred ovih prognoza, MMF je sugerisao da centralne banke nemaju drugog izbora nego da nastave sa daljim povećanjem kamatnih stopa.

„Visoka i potencijalno upornija od očekivane noseća inflacija zahteva strogu monetarnu politiku, sve dok bazna inflacija ne bude nedvosmisleno na putu nazad ka ciljevima centralne banke za inflaciju“, navodi Fond, a prenosi CNBC.