Cena u velikim gradovima kilogram čvaraka ove jeseni je oko 2.000 dinara. Za manje novca čvarci se mogu pronaći u manjim mestima, ali je razlika svega par stotina dinara.

Agroekonomista Branislav Gulan objašnjava da se u paorskim kućama nekada zimi klalo od dva do pet tovljenika težih od 150 kilograma, dok su danas na tržištu tovljenici iz ekspresnog tova, od kojih se može tokom prerade dobiti svega 300-400 grama čvaraka. Tako za prodaju ima sve manje ovog proizvoda, jer je i sve manje tovljenika od 120-130 kilograma od kojih je moguće iscediti tri do četiri kilograma kvalitetnih čvaraka.

- Čvarci su skupi jer nemamo svinja za klanice od kojih se oni proizvode. Jer, prema zvaničnim podacima do nedavno je u oborima, do pre dve godine bilo oko 2,7 miliona tovljenika. Stočari kažu da ih je danas i manje od dva miliona.

Srbija je sad od izvoznika svinjskog mesa postala zavisna od njegovog uvoza.

Gulan smatra da je ovo glavni razlog zašto su čvarci u Srbiji skupi, jer se, kako kaže, proizvode i zavise od uvoznih svinja i zamrznutog mesa!

Prema podacima RZS-a u Srbiji je zvanično na kraju 2022. godine bilo 3,22 miliona svinja, dok stočari tvrde da ih je sad, sredinom 2023. godine, manje od 2.000.000!

Eto zbog čega su čvarci skupi i odjednom su postali hit u marketima.

Da su čvarci brend Srbije, potvrđuju i u Ministarstvu poljoprivrede. Naime, u poslednje dve decenije tržište hrane i pića karakteriše rastući trend tražnje za proizvodima koji se odlikuju autentičnošću i tradicijom, a oznaka geografskog porekla predstavlja jedan od najboljih ”alata” za brendiranje hrane i pića, ističu.

Sve nedostižniji je i drugi omiljeni zimski proizvod, a to su pihtije. I cena pihtija na beogradskim pijacama je dostigla astronomsku cifru od 700 dinara po kutiji od samo 300 grama.

U većini mesara u Beogradu oš uvek se nije pojavio ovaj specijalitet, pa se teško i nalaze, ali zato po nepisanom pravilu ko prvi u ponudi ima, on diktira cenu. Tako je ljubitelje ovog delikatesa na Palilulskoj pijaci u Beogradu sačekala cena od čak 700 dinara za 300 grama.

U drugim krajevima Srbije, tanjir pihtija se kreće između 150 i 250 dinara u lokalnim restoranima. Naručuje se između 200 i 400 grama, pa cena za 200 grama iznosi 250 dinara.

To koliko ćete platiti mnogo zavisi i od načina spremanja ovog srpskog specijaliteta. Najjeftinije pihtije su sa svinjskim papcima i kožurom, ali ako se tome doda dosta suvog mesa i njihova vrednost je mnogo veća.

Takođe, treba napomenuti da su pihtije i vrlo zdrave, jer pospešuju obnavljanje hrskavice u zglobovima, tvrde stručnjaci.

A cene svinjskog mesa mogle bi da se smire tek početkom 2024. godine, tvrde proizvođači i predstavnici mesne industrije. Otkupna cena prasadi ponovo je stigla do 500 dinara za kilogram.

To je isti iznos kao i pred uskršnje praznike, kada je takođe vladala velika tražnja a ponuda je bila mala. Poznavaoci tržišta ističu da je proizvođačima neisplativo da prasiće uvoze iz inostranstva, jer je i na drugim tržištima cena visoka.

– Prasadi nema i to je problem. Afrička kuga je dodatno smanjila stočni fond. I u drugim zemljama je slično tako da je i uvoz skup. Zbog toga imamo visoku cenu sirovine, ali i onu u maloprodaji koja se formira na osnovu „žive vage” – kaže Vukoje Muhadinović, direktor industrije mesa.

Otkupna cena prasadi telesne mase od 16 do 25 kilograma bila je viša u klanicama mačvanskog regiona, a za razliku od njih nešto niža bila je cena tovnih svinja, kao i u južnobanatskom i šumadijskom regionu. Za prasad je dominirala cena od 500 dinara po kilogramu, dok su tovne svinje u zavisnosti od regiona koštale od 220 do 265 dinara po kilogramu.

– Ako zanemarimo sve ove faktore, rast cena mesa karakterističan je za ovo doba godine. Ono uvek poskupljuje u decembru, ali ovoga puta to neće biti drastičan rast. Ipak je ono ove godine dosta skuplje nego prošle i sigurno više od inflacije – kaže sagovornik.

Proizvođačka cena svinjskog buta po računici proizvođača sa uračunatim porezom trenutno je oko 650 dinara. Potrošači ovu kategoriju svinjetine plaćaju i do 1.000 dinara za kilogram, što ponovo nameće pitanje kolike su zarade trgovaca i mesara.

– Mi kao proizvođači trenutno ne osećamo pad prometa jer je period slava, a idu novogodišnji praznici, Božić… Verovatno će se to sve promeniti negde sredinom januara – ističe Muhadinović.