Svaki jedanaesti među njima ima završen fakultet, a svaki dvanaesti srednju školu, piše Večernji list.

Među neaktivnima bi Hrvatska jedino mogla tražiti novu radnu snagu na domaćem tržištu, i to uz jači angažman starijih, uključujući penzionere.

Reč je o međunarodnoj metodi praćenja radne aktivnosti, po kojoj se svako ko je nešto uradio u protekle dve nedelje računa kao zaposleni.

Najsvežiji podaci pokazuju da je na 100 osoba starijih od 64 godine zaposleno njih 66, nezaposleno je nešto manje od šest (5,7), dok su ostali ili neaktivni ili su se školovali.

Hrvatska drastično gubi stanovništvo u svim mlađim starosnim grupama, uključujući i ljude do 65 godina, ali se zato povećava broj starijih.Uostalom, svaki treći stanovnik Hrvatske je penzioner, što je jedan od najgorih odnosa u EU.

Hrvatska ima mlade penzionere zbog vojnog stanovništva i ratnih veterana, ali i relativno niske starosne granice za odlazak u penziju u odnosu na druge zemlje u kojima je ova granica podignuta na 67 ili 68 godina.

Ali, domaću statistiku muči još jedna komplikacija.Stopa zaposlenosti i aktivnosti se obračunava tek od ove godine na osnovu zvaničnih podataka o broju stanovnika sa poslednjeg popisa stanovništva.Do prošle godine za statistiku su korišćeni podaci sa prethodnog popisa iz 2011. godine, pa će sve prethodne serije morati da se prilagode činjenici da je za deset godina ova zemlja izgubila 400 hiljada stanovnika.