On je istakao da je Skupština ove godine usvojila zaključak kojim je obavezala Vladu Crne Gore i Ministarstvo rada i socijalnog staranja da do kraja marta predloži način rešavanja pitanja korisnika srazmernih penzija.

– Korisnici srazmernih penzija koji imaju mala primanja čiji zbir davanja iz više država je manji od najmanjeg iznosa penzije, sada od 450 eura, traže da ih fond PIO dotira do tog iznosa, mi smo uradili određene projekcije i ide odgovor u Ministarstvo rada i socijalnog staranja o tim projekcijama i koliko će to da bude uvećano i koliki će biti fiskalni uticaj na budžet fonda PIO sa ovom izmenom.

To će ići ka povoljnom razrešenju i verujem da će se doneti zakonska odredba i izmena zakona, kojim će se regulisati i obavezati fond da im dotira do tog iznosa, a mislim da se na godišnjem niovu radi o 6,200,000 evra što i nije tako pozamašan iznos, ako znamo da je 13.000 korisnika srazmernih penzija u Crnoj Gori, od čega je 3.000 penzionera čiji je zbir davanja manji od 450 eura – pojasnio je on.

Od 1. januara minimalna penzija u Crnoj Gori iznosi 450 eura, međutim to povećanje nije obuhvatilo korisnike srazmernih penzija.

– Sa pozicije čelnog čoveka fonda PIO ja moram da se radujem svakom povećanju penzija, pa tako i ovom jer je sa ovim povećanjem od 450 eura nekih 72.000 penzionera bilo privilegovano, a to su dve trećine penzionerske populacije u Crnoj Gori, međutim ovo povećanje je unelo određeni nesklad u sistemu fonda PIO jer povećano je samo jednom delu penzionera, tako da s pravom negoduju ovi drugi tražeći da i oni dobiju svoj deo.

Nažalost finansijska sistuacija to nije dozvoljavala, ali postoje zakonska usklađivanja koja se postavljaju tri puta godišnje, 1. januara, maja i septembra, tada će sve penzije će biti usklađivane osim korisnika najniže penzije koja je tada iznosila 296,35 njima a kojima je sada povećana na 450 eura na dve naredne godine. Njima se  zamarzava usklađivanje penzija i oni će ostati na tom nivou.

Aligrudić smatra da se sa linearnog usklađivanja gde svi dobijaju isti procenat možda treba preći na neki drugi način usklađivanja penzija - na progresivno usklađivanje pa da penzioneri sa višim primanjima dobiju manje i u nominalnom i u procentualnom iznosu jer sada postoji veliki nesklad između niskih i izrazito visokih penzija.

Razlike su sa ovim zadnjim usklađivanjem malo smanjene jer su povećane najniže penzije za 51,4 odsto što se nije dešavalo za 36 godina koliko radim u fondu – kazao je Aligrudić.

Kako je podsetio, kada su u pitanju uslovi odlaska u penziju, sada je izjednačen uslov od 65 godina i za žene i za muškarce.

Kako je dodao, nisu dirane prelazne odredbe kojima je omogućeno da žene odu pod povoljnijim uslovima.