Zvanični podaci pokazuju da tržište nekretnina doživljava značajnu promenu koja se odnosi na smanjenje građevinske aktivnosti. Ovo nije slučaj samo u Srbiji već i u čitavoj Evropi, gde je građevinska proizvodnja u aprilu opala za 0,4 odsto u odnosu na mart. U Srbiji negativan trend izdavanja građevnskih dozvola traje već tri meseca zredom. Investitori, ekonomisti, procenitelji imaju različito viđenje, ali se slažu da je budućnost ovog sektora neizvesna.

Odnos ponude i potražnje je glavni princip na kome počiva tržište nekretnina.

U skladu s tim, razlozi za usporavanje gradnje u Srbiji su brojni, ali pad kupovne moći, kriza na finansijskom tržištu i upravo slaba potražnja za stanovima su okosnica problema koji dalje vodi ka oscilacijama u ceni kvadrata, objasnio je investitor Vladimir Rečević za Blic.

- Primetino je da potražnja pada, naročito na atraktivnim lokacijama gde su cene bile veštački formirane usled velike potražnje i spremnosti ljudi da je plate. U zadnjih mesec dva dana, prodaja je jako loša - objasnio je on.

On naglašava da zbog toga neće biti tolikog skoka cena kvadrata kao što je to bio slučaj u prošloj godini, već smatra da će kvadrat, posle blagog pada, ipak stagnirati.

Da nam sledi svakako neizvestan period u pogledu cena kvadrata zbog smanjenja gradnje, potvrdio je i Milić Đoković, stručnjak za nekretnine, međutim, on ipak smatra da vrednost kvadrata neće pasti u narednom periodu.

- Činjenica je da se neće puno graditi, što dovodi do problema jer je tražnja konstantna a ponuda se smanjuje. Tako nema ekonomske logike da cena kvadrata padne - misli on.

Branko Živanović, profesor na Beogradskoj bankarskoj akademiji ne isključuje pad cena na nekim lokacijama na periferiji, ali naglašava da je rast cena kvadrata u ovakvom slučaju ekonomski logičan, budući da manja ponuda od tražnje podiže cenu proizvoda.

- U slučaju da dođe do pada ponude po konzervativnoj ekonomskoj teoriji uvek dolazi do porasta cene robe čija je ponuda na tržištu manja - objašnjava on.

Ali, to sve u slučaju da tražnja ne padne.

A u prva tri meseca ove godine sklopljeno je 29.275 kupoprodajnih ugovora, što je za čak 8.000 manje (oko 22 odsto) u odnosu na prethodni kvartal.

- Na smanjenje gradnje u Evropi uticala je ekonomska situacija dok su kod nas uticali neki drugi faktori. Najpre administracija, komplikacije u dobijanju dozvola, neizvesnost u nabavci materijala, nedostatak radne snage, nesređeni imovinsko pravni odnosi, manje slobodnih lokacija za gradnju - tvrdi Milić Đoković.

U aprilu je izdato 1.972 građevinske dozvole što je smanjenje od 11,1 odsto za godinu dana, glase podaci RZS.

Vrednost radova u stalnim cenama na zgradama u pojedinim mesecima padala je čak i do 20 odsto.

Građevinska industrija je važan deo BDP Srbije, što pokazuje činjenica da je u 2021. godini građevinarstvo činilo i do 18 odsto bdp-a, a, na primer, poljoprivreda nešto manje od 10 odsto.

Što se tiže zemalja Evropske unije,  građevinska proizvodnja je na mesečnom nivou usporila najviše u Sloveniji - za 6,6 odsto, zatim u Holandiji - za 5,3 odsto i Rumuniji, dok je ona najviše porasla u Belgiji - za 3,0 odsto, Nemačkoj - za 2,0 odsto i Francuskoj - za 0,8 odsto.