Troškovi stanovanja i teret studentskih kredita znače da se mnogi pripadnici najmlađe, generacije Z,  fokusiraju na neposredne finansijske brige, a ne na buduću penziju, pokazala je velika studija.

Izveštaj Instituta za penzionu politiku upozorava da će takav stav ljudi rođenih između 1997. i 2012. imati duboke dugoročne implikacije na ekonomsku stabilnost, socijalnu jednakost i održivost penzionog sistema osim ako se vlada ne pozabavi njima kao prioritetom.

Utvrđeno je, naime, da 46% generacije Z misli da državne penzije neće postojati kada odu u penziju, dok bi potencijalno povećanje njihove starosne granice za državnu penziju – koja je trenutno 68 godina – moglo dovesti do odloženog penzionisanja.

Mnogi u generaciji Z već očekuju da će odložiti punu penziju, a 47% planira da ode na rad od pola radnog vremena kada dostignu starosnu granicu za penzionisanje.

Nasuprot tome, 76% sadašnjih penzionera je u potpunosti prestalo da radi u penziji.

Posebnu zabrinutost izaziva kašnjenje druge faze vladine revizije penzija, čiji je deo bio da se fokusira na izazove sa kojima se suočava generacija Z.

Zato pozivaju ministre da razviju politike koje se bave pristupačnošću stanovanja i studentskim dugom i da kreiraju penzione šeme koje podržavaju ljude koji rade u firmama ili su samozaposleni, piše magazin The Actuary.

„Moramo da razmislimo o tome kako možemo bolje da podržimo pojedince, uključujući one iz generacije Z, da donesu finansijske izbore koji će ih podržati kasnije u životu“, kazala je predsednica IFO instituta Kartina Tahir Tomson.

„Ovo će zahtevati koordinisan pristup sa industrijom, vladama i kreatorima politike koji rade zajedno na pronalaženju opipljivih rešenja za sadašnjost, kako bi se zaštitila budućnost.

Stručnost onih koji se bave vezom penzija i očekivanog životnog veka je ključna u pronalaženju rešenja za ova izazovna pitanja", zaključila je ona.