Penzioneri imaju razumevanja za sve teškoće u kojima se Srbija nalazi i iskušenja koja je u budućnosti očekuju.

Podržavaju vladu u naporima koje čini da ostvari sveopšti napredak, ali smatraju da ima prostora da se uz sve teškoće poboljša materijalni položaj penzionera. I to tako što bi u najkraćem roku – prosečna penzija, minimalna potrošačka korpa i minimalna zarada bile u istom nivou, a to nije mnogo, kaže mr Milan Grujić, predsednik Udruženja sindikata penzionera Srbije, ističući da bi bilo dobro da se prestane s praksom usklađivanja penzija jednom godišnje jer inflacija pojede najveći deo tog povećanja.

Prosečna bruto zarada za jul ove godine iznosila je 135.195 dinara, dok je prosečna zarada bez poreza i doprinosa iznosila 97.835 dinara, objavio je Republički zavod za statistiku (RZS). Rast bruto zarada u periodu januar–jul 2024. godine u odnosu na isti period prošle godine iznosio je 15,1 odsto nominalno, odnosno 9,7 odsto realno, dok je prosečna neto zarada veća za 15 odsto nominalno, odnosno 9,6 odsto realno, preneo je Tanjug.

U poređenju sa istim mesecom prethodne godine, prosečna bruto zarada za jul ove godine nominalno je veća za 16,9 odsto, a realno za 12,1 odsto, dok je prosečna neto zarada nominalno veća za 16,8 odsto, odnosno 12 odsto realno. Medijalna neto zarada za jul 2024. godine iznosila je 76.000 dinara, što znači da je 50 odsto zaposlenih ostvarilo zaradu do ove sume.

Istovremeno, uzimajući ove podatke u obzir, statistika potvrđuje da je učešće prosečne penzije bez poreza i doprinosa u prosečnoj zaradi za sve kategorije penzionera u julu bila ispod 50 odsto – 47,7. Za zaposlene je 50,5, samostalne delatnosti – 44,5 i poljoprivrednike 20,7 procenata.

– U periodu od 2012. do 2023. godine penzije su nominalno rasle 62,34 odsto, a rast potrošačkih cena (inflacije) u istom periodu iznosio je 62 procenata, što upućuje na zaključak da su penzije u posmatranom periodu realno porasle za samo 0,24 odsto. Ako se uporedi rast penzija sa rastom troškova hrane (88,53 procenata) u istom periodu, penzije su realno 16 odsto manje od rasta troškova hrane – ističe Grujić za Politiku.

On kaže da bi situacija bila drugačija da se od 2020–2023. godine ne smanjuju učešće doprinosa za Fond PIO na teret poslodavaca za dva odsto u cilju stimulisanja i pospešivanja privrednih aktivnosti preduzetničkog sektora.

– Podržavamo stav stimulisanja preduzetništva iz drugih izvora (poreza), a ne na račun penzijskog doprinosa. Do 2019. godine stope doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje na teret radnika je bila 14 odsto, a poslodavaca 12. Smanjenjem opterećenja izdvajanja na teret poslodavca u periodu 2020–2023. godine za dva odsto budžet Fonda PIO u posmatranom periodu realno je uskraćen za 461,5 miliona evra, a da pri tome uopšte nije bilo umanjenja doprinosa na teret poslodavca. Da do smanjenja nije došlo, u budžetu bi bilo 948 miliona evra više novca, što bi omogućilo približavanje prosečne penzije do polovine prosečne zarade u ovom trenutku – kaže on.

Statistika Fonda PIO za juli ove godine pokazuje da uzimajući u obzir sve kategorije penzionera – 1,65 miliona njih, najviše ima onih sa sa primanjima od 60.000 do 80.000 dinara 216.702, u stopu ih prate oni čija je penzija manja od najniže penzije – 207.752 penzionera. Primanja do 10.000 dinara ima – 62.354 penzionera, od 10.000 do 15.000 – 37.323, a od 15.000 do 19.600 149.350 najstarijih.

Primanja od 15.000 do 19.600 dinara ima 149.350 penzionera, između 30.000 i 40.000 dinara – 133.218 najstarijih. S penzijom većom od 100.000 dinara su 85.742 penzionera u Srbiji.

Ono na čemu insistiraju penzionerska udruženja jeste, pre svega, izmena Zakona o PIO sa ciljem da se ozakoni pravo bračnom drugu na nasledstvo dela penzije do 30 odsto od penzije bračnog druga kao dodatak na ličnu penziju, nakon preminulog bračnog partnera po uzoru na Hrvatsku.

Preporuka nadležnima je i da se dopuni posebno zakonsko uređivanje oblasti zaštite penzionera u postupcima plenidbom imovine od strane javnih izvršitelja, i to za stara lica čija je penzija niža od prosečne. Za ovu kategoriju penzionera cena troškova javnih izvršitelja mora biti niža za 60 procenata od drugih građana jer je visina prosečne penzije za toliko niža od prosečne zarade.

Udruženja penzionera insistiraju i na socijalnoj preraspodeli sredstava kako bi se pomoglo najugroženijima, a to je da najniža penzija koja se kreće od 19.644 do 24.987 dinara bude 65 odsto od prosečne zarade, a oni koji nemaju nikakva primanja da imaju bar 65 odsto od najniže penzije.