Ukoliko ste ponekad osetili da u trenucima mirovanja vaše srce pojačano kuca ili čak preskače, ne mora da bude razlog za brigu. Možda je u pitanju samo prolazna reakcija usled izloženosti neposrednim situacijama kao što su: uzbuđenje, strah, nagle promene položaja i slično. Neke vrste lupanja i preskakanja srca su potpuno bezopasne i nije im potrebna nikakva terapija. Postoje one koje treba da se tretiraju lekovima, a poneke mogu da budu i smrtonosne, pa se pored terapije, rešavaju i operacijom srca.
Srce odraslog čoveka kuca između 60 i 100 puta u minuti, a ubrzani rad (tahikardija) javlja se kada srce kuca brže od 100 puta u minuti. Zbog toga mi možemo da osetimo takozvano „lupanje srca“. Usled jako ubrzanog rada, srce ne može efikasno da izbacuje krv, tako da količina krvi, a time i kiseonika, u znatno manjoj meri stiže u vitalne organe.

Tahikardija je najčešće povezana sa nekim drugim stanjima

Stres, uzbuđenje, velika radost, ali i malokrvnost, poremećaj rada funcije štitaste žlezde, gojaznost, veliki fizički napori, kao i dehidriranost organizma, mogu biti uzročnici tahikardije..
Posebnu pažnju treba da obratimo kada je tahikardija povezana sa srčanim bolestima. Takođe je od velike važnosti da otkrijemo postojanje tahikardije, s obzirom da je nekada neprimetna, pa se otkrije slučajno tokom SISTEMATSKIH PREGLEDA.

Kada da se javite lekaru
Ukoliko ubrzano lupanje srca duže traje i ne reguliše se lekovima, u tom slučaju može da izazove oštećenje srčanog mišića i dovede do ozbiljnijih kardioloških problema.
Ako često dok mirujete osetite da srce ne radi pravilno i da povremeno preskoči, neophodna je detaljnija lekarska provera.
Ukoliko broj otkucaja prelazi 120 u minutu, obavezno se javite lekaru, da bi ustanovio o kakvoj vrsti poremećaja srčanog ritma se radi i zbog eventualne intervencije.
Ukoliko uz lupanje srca imate i nesvesticu, odmah se javite lekaru.

Prepoznajte simptome tahikardije
Iako mogu biti neprimetni, najčešći simptomi tahikardije su: vrtoglavice, zadihanost, nesvestica, lupanje i preskakanje srca, pritisak u grudnom košu, gubitak svesti.

Kada tahikardija ne treba da brine

Ako nije povezana ni sa jednim drugim faktorom rizika, poput gojaznosti i ostalih faktora, pri čemu su otkucaji srca oko 100 u minutu, a ne osećate da vam remeti svakodnevni život, tada se najčešće ni ne tretira lekovima.
Ukoliko je pozadina tahikardije isključivo psihičke prirode, a najčešće su to anksioznost i panični napadi, do povratka u normalu dolazi prevazilaženjem psihičkih tegoba.
Ukoliko je tahikardija samo posledica neke druge bolesti, onda se primarno oboljenje leči, a njegovim izlečenjem najčešće dođe i do nestanka tahikardije.
Ukoliko ste izloženi pojačanom fizičkom naporu ili ste u periodu koji nosi dosta uzbuđenja ili intenzivnih emotivnih reakcija, i tahikardija će nestati stabilizacijom vašeg životnog razdoblja.

 Lažna uzbuna

U praksi kardiologa nisu retki slučajevi da se pacijenti žale na lupanje i preskakanje srca, a kardiološki nalazi pokazuju da je sve u redu. Naime, najčešće su u pitanju panični napadi, kada osoba oseća nalete vrućine, otežanog disanja, vrtoglavice, ubrzanog rada srca. To se javi odjednom, a pošto osoba u početku nije svesna da je u pitanju napad panike, ona pomisli da ima problem sa srcem. Obično obavi niz brojnih pretraga, koje pokažu da je sve u redu, ali lupanje srca sa intenzivnim telesnim manifestacijama ne prestaje. Rešenje kod ovakvih situacija je da osoba prihvati da je njeno telesno zdravlje sasvim dobro, a da je njeno psihičko stanje ušlo u neravnotežu. To je najčešće povod za duboku promenu navika i načina razmišljanja, za šta je uglavnom potrebna stručna pomoć psihijatra ili psihologa.