Ako vam je nos neprestano začepljen, to se možda događa zbog toga što dišete na usta dok spavate, otkrila je nova studija, prenosi Dejli mejl.

Disanje na usta noću znači da imate dvostruko veću verovatnoću da ćete redovno patiti od začepljenja nosa u poređenju s onima koji uglavnom dišu kroz nos, pokazuje istraživanje sprovedeno za kompaniju za biljna ulja Olbas, u saradnji s porodičnim lekarom dr. Rogerom Hendersonom.

U tom je istraživanju ispitano 2000 odraslih osoba o navikama spavanja i disanja.

Oko 18 posto ispitanika je reklo da su im partneri rekli da dišu na usta dok spavaju.

Gotovo svaki treći ispitanik (njih 31 posto) koji je rekao da diše na usta, takođe je potvrdio da ima problema sa začepljenim nosom. No, samo 15 posto onih koji dišu na nos dok spavaju kažu da im je nos često začepljen.




- Disanje na usta može uzrokovati nekoliko zdravstvenih problema u poređenju s disanjem na nos, koje je zdravije, kaže dr. Henderson i dodaje:

- Disanje na usta može uzrokovati manju snabdevenost tela kiseonikom, a jedan od problema koji to može uzrokovati je poremećaj sna i povećani umor tokom dana. To uzrokuje i isušivanje usta, čime se povećava i rizik od karijesa i bolesti desni, objašnjava Henderson i dodaje kako suva usta povećavaju rizik od infekcija gornjih disajnih puteva, kao i od upaljenih krajnika. To je začarani krug, jer začepljen nos može biti uzrok disanja na usta, a disanje na usta može učiniti da osećate kako vam je nos začepljen.

Dr. Henderson preporučuje korišćenje fiziološkog rastvora u spreju ili nazalnog dekongestiva, kao i spavanje na leđima uz dodatne jastuke, kako bi se podstaklo disanje na nos, prenosi Jutarnji list.

Doktor Henderson objašnjava kako tokom dana većina ljudi prirodno diše na nos.

Radi se zapravo o tehnici preživljavanja kako bismo mogli i dalje disati dok jedemo. Neki ljudi kasnije tokom života razviju disanje na usta, dok neki tako dišu gotovo od rođenja, ako imaju, na primer, devijaciju septuma pa im je teško disati na nos.

Disanje na nos je važno iz više razloga.

Nos deluje kao filter i tako osigurava da male čestice, poput peludi, ostanu u zraku. Nos takođe dodaje vlagu zraku kako bi sprečio suvoću u plućima i bronhijalnim cijevima.

Prolazak vazduha kroz nos zagreva vazduh do telesne temperature pre nego što on stigne do pluća, a disanje na nos takođe povećava unos kiseonika i održava elastičnost pluća.