Ministar finansija Siniša Mali izjavio je da će na sednici Vlade Republike Srbije biti usvojena oduka da preduzeća koja su pod uticajem sukoba u Ukrajini mogu da koriste drugu garantnu šemu za refinansiranje obaveza iz prve garantne šeme.
„Mera će se odnositi na preduzeća koja imaju izvoz ili uvoz iz Ukrajine, Belorusije i Ruske Federacije. Inače, reč je o veoma povoljnim kreditima, koji su jeftini, na pet godina sa dve godine garancije i grejs periodom. To je pokušaj da im se pomogne i olakša veoma teška situacija“, naveo je on.
Кako je objasnio, država se iz dana u dan bori, a građani ne treba da brinu da li će rafovi u prodavnicama biti puni.
„Pre nekoliko meseci, na inicijativu predsednika Aleksandra Vučića, mi smo popunili robne rezerve, kupili smo robu unapred, znajući da dolazi velika kriza. Sećam se da je predsednik još u novembru rekao da možemo očekivati krizu, zbog čega je bilo neophodno nabaviti sve što treba. Mi smo kupili sve što je neophodno, čak i vodu, mleko u prahu, napunili robne rezerve do vrha. Кada kreće kriza, kada se prekinu lanci snabdevanja, na ovaj način se sprečava nestašica u prodavnicama. To je za nas veoma važno, posebno posle loših iskustava devedesetih“, naglasio je Mali.

On je dodao da Srbija kontroliše cene osnovnih životnih namirnica, kao i nafte
„I dalje imamo kontrolisane cene goriva, ima ga na pumpama, a i dalje imamo nisku cenu struje uprkos ogromnoj energetskoj krizi. Predsednik Vučić je rekao da struja neće poskupeti. Cene rastu, rastu i troškovi transporta zbog rastuće cene goriva, struje... Ono što neka fabrika proizvede sigurno je skuplje. I onda pogledajte, fabrike zbog rastuće inflacije ne mogu da povećaju cenu svojih gotovih proizvoda koliko bi trebalo, jer opada kupovna moć građana, pa se prave kompromisi. Sa druge strane, upravo zbog inflacije, zaposleni traže veće plate, a to pravi pritisak na poslovanje koje postaje skuplje, jer skuplja je proizvodnja. Кada imate više novca u uslovima velike inflacije, to onda podstiče potrošnju, a samim tim utiče i na inflaciju. Zato se svi sada pitaju šta da rade. Treba iskoordinirati monetarnu politiku, ono čime se bavi NBS i ono što radi Vlada u smislu fiskalne politike, odnosno pomoći privredi, građanima. Pokušavate da kontrolišete inflaciju, a sa druge strane da budete dovoljno stimulativni i da ekonomija i dalje raste. U ovom trenutku pronašli smo balans. Mi rastemo, stopa rasta je i dalje visoka i ove godine će biti između 3,5 i 4,5 odsto, što je u skladu sa projekcijama. Sa druge strane pravi nam problem uvezena inflacija iz inostranstva i to ne možemo da kontrolišemo“, objasnio je ministar.
Odgovarajući na pitanje o kamatnim stopama, Mali je naveo da podizanje referentne kamatne stope NBS i Evropske centralne banke utiče na rast kamata, pogotovo onih sa varijabilnom kamatnom stopom.

„To je posledica globalne krize, imajući u vidu da inflacija raste. Jedan od instrumenata monetarne politike jeste podizanje kamatih stopa kako bi se privreda ohladila, odnosno da bi inflacija išla dole. Posledica je rast cena kredita i prema privredi i prema građanima, a to je ponekad potrebno kako bi se napravila veća cena kapitala i kako bi se manje trošilo. Očekuje se da manja potrošnja vodi ka sniženju inflacije. Imamo instrumente i monetarne i fiskalne politike, ali je potrebno biti oprezan i pametan. Primer za fiskalnu politiku je pomoć građanima. Najsiromašniji imaju problem sa plaćanjem obaveza, pa država dolazi sa predlogom kako da im pomogne“, objasnio je Mali.