Srpska pravoslavna crkva 18. januara slavi (zimski) Krstovdan, praznik koji prethodi Bogojavljenju i prvi dan nakon Božića kada vernici poste, a ovo su običaji koji prate ovaj praznik.

Prema predanju, prvi koji su primili hrišćansku veru i prve pouke nove vere pominju se kao katihumeni ili - oglašeni, dok je u srpskoj crkvi i narodu dan krštenja prvih hrišćana poznat kao - Zimski Krstovdan.

Praznik se vezuje za svetkovanje Bogojavljenja, praznika Krštenja Isusa Hrista, kao i za dan posvećen svetom Jovanu Krstitelju, koji ga je krstio u reci Jordanu, a koji se slavi 20. januara.

Krstovdan slavi dva događaja vezana za Časni krst - pronalazak Časnog krsta na Golgoti i povratak iz Persije u Jerusalim.

Običaji na Krstovdan

Prema narodnim običajima u nekim delovima Srbije na Krstovdan valja da se opere sav veš i očisti kuća.

Po narodnom predskazivanju vremena, koji vetar duva na Krstovdan, taj vetar će najčešće duvati tokom godine.

Za ljude rođene na ovaj dan veruje se da na svojim nejakim plećima nose senku Časnog krsta, te da su zato pred Bogom posebno odgovorni za svoje postupke.

U Sremu se govorilo da se ovoga dana vetrovi krste (tj. ukrštaju, duvaju jedan drugome u susret), pa koji nadjača.

U dvanaest dana, počinjući od Božića a zaključno s Krstovdanom, ogleda se dvanaest meseci godine koja dolazi, pa kakvo je vreme kog dana takvo će biti u mesecu koji tom danu odgovara po redosledu.

Na Krstovdan su se, prenose hroničari, jeli ostaci badnjedanskog pasulja i - spremane su pihtije.

Ali kako je Krstovdan posni dan, to su ih jeli sutradan, na Bogojavljenje.

Prema predanju, u Bogojavljenskoj noći otvara se nebo i veruje se da se svaka želja može ispuniti.

Krstovdanska, odnosno Bogojavljenska vodica se posle vodoosvećenja deli vernicima i, prema običaju, čuva u kućama radi zdravlja.

Prilikom vodoosvećenja, moli se da voda bude na izbavljenje od grehova, za isceljenje i očišćenje duše i tela, na osvećenje srca i uma i na svaku korist, da ona bude voditelj u večni život i odgoni svaki nasrtaj vidljivih i nevidljivih neprijatelja.

U tu svrhu, za koju je osvećena, dovoljno je poneti je u nekoj manjoj boci, i čuvati preko godine, koristeći je samo u izuzetnim prilikama.

Ako je na Krstovdan oblačno, zima će biti bogata snegom.

Tačno u ponoć, kada nastupa Bogojavljenje, treba pogledati u nebo i zamisliti želju.

Pravoslavni vernici 19. januara slave Bogojavljenje i to je kraj takozvanih "nekrštenih" dana.

Vernici se tada pozdravljaju sa  "Hristos se javi" a otpozdravljaju sa "Vaistinu se javi".

Običaj plivanja za Časni krst na Bogojavljenje održao se i dan danas širom Srbije.

U reku se baca Časni krst, a mladići se takmiče koji će prvi da stigne do njega. Za onog koji prvi dopliva do njega veruje se da će imati sreće tokom cele godine.

Sutradan, odnosno 20. januara je Jovanjdan, ondnosno Sabor Svetog Jovana Krstitelja.

Ovog dana mnoge porodice u Srbiji slave krsnu slavu.

Praznik se slavi kao sećanje na Krštenje Isusovo i ulogu svetitelja koji je pripremao narod za novu veru.