Evropska komisija u svom izveštaju predlaže Hrvatskoj pet mera u sistemu penzionog osiguranja zbog loših demografskih kretanja, odnosno starenja stanovništva, a jedna od njih je pdoizanje starosne granice penzionisanja.
Svrha je podsticanje sve dužeg rada do penzije, ali i da se ljudi odvrate od prevremenog penzionisanja.
Tu je i opšte omraženi predlog da se postepeno poveća i granica za starosnu penziju, ne precizira se na koliko, ali prema ranijim idejama to bi bilo 67 godina!
Ipak, ima i za penzionere korisnih predloga kao što su povećanje neoporezivog dela penzije, pravedniji model usklađivanja kao i zaštita penzionera s niskim primanjima.
Povećanje starosne granice u Hrvatskoj je još 2019. stopirano sindikalnom referendumskom inicijativom ’67 je previše’.
Tada je smanjena i penalizacija prevremenog odlaska u penziju na 0,2 posto mesečno, podseća Mirovina.hr.
U izveštaju za 2024. EK uočava da je, s obzirom na nepovoljne demografske trendove u Hrvatskoj, potrebno smanjiti odliv radne snage, povećati stopu zaposlenosti starijih radnika (koja je znatno ispod proseka EU) i promovisati duži radni vek i time osigurati odgovarajuće i održive penzije.
Kako navode iz predstavništva EK u toj zemlji, u dokumentu ustvari ima pet važnih preporuka.
Prva je da Vlada nastavi s merama koje obeshrabruju prevremeno penzionisanje a vlada već za iduću godinu najavljuje rast bonifikacije za one koji nastave da rade nakon što ostvare uslove za starosnu penziju.
Bonifikacija sada iznosi 0,45 posto za svaki mesec kasnijeg penzionisanja, a najviše za pet godina, što teoretski donosi 27 posto veću penziju.
Druga preporuka predlaže postepeno podizanje granice za odlazak u penziju sa 65 godina za muškarce i 63 godine i šest meseci za žene. Ipak, ne navodi se detaljni predlog kada i za koliko. Žene će od iduće godine u starosnu penziju moći kada napune 63 godine i devet meseci. Svake iduće godine uslov se podiže za po tri meseca i tako do 2030. kada se izjednačava dob za starosnu penziju muškaraca i žena. U prevremenu penziju žene mogu ove godine ako imaju 58 i po godina života i 33 i po godine staža. U oba slučaja pravo za žene ove godine povoljnije je za dve i po godine od prava na muškaraca. Razlika je nekad bila pet godina, a po završetku prelaznog razdoblja uslovi će biti isti za sve.
EK predlaže i da se promeni način oporezivanja penzija i to tako da se poveća neoporezivi deo, što je svakako pozitivna preporuka koja ide u korist penzionerima.
Naime, porez na penziju plaća oko 500.000 penzionera a samo nakon julskog usklađivanja novih 70.000 korisnika upalo je u poreske makaze jer su penzije porasle za oko 40 eura u proseku.
Poreskih platiša je tako posle svakog usklađivanja sve više, jer raste broj penzija koje prelaze neoporeziivih 560 eura.
Pravednije usklađivanje i zaštita siromašnih
Preporuka je i da se primeni model indeksacije, odnosno usklađivanja penzija kako bi se u budućnosti povećao udeo u platama.
Udeo prosečne penzije od 623 eura isplaćene u novembru iznosi 47,1 posto u prosečnoj plati od 1.322 eura za septembar.
I, na kraju, Evropska komisija želi da zaštiti penzionere s niskim primanjima osiguravanjem pristupa minimalnom prihodu ili stambenim naknadama u slučaju visokih troškova stanovanja ili energije.
Država u tom smislu isplaćuje jednokratne novčane naknade dvaput godišnje u iznosu od 60 do 160 eura za one čija penzija ne prelazi 840 eura.
