Ujed krpelja može izazvati alergijske reakcije, a ukoliko je zaražen, može doći do teške infekcije - lajmske bolesti.

Zato je neophodno da se u tom slučaju odmah obratite lekaru, najbolje dermatologu.

Doktorka Radislava Dimitrijević je za TV Prva kazala da svakako ljudi ne treba da paniče ukoliko primete krpelja na koži, jer nije svaki zaražen.

"Ljudi bi posle ujeda krpelja trebalo da se jave dermatologu. Čak i ako ga izvade, lekari bi trebalo da provere da li je nešto ostalo pod kožom. Nije svaki krpelj zaražen, što znači da i mi ne moramo biti zaraženi.

Međutim, ukoliko se ustanovi da je krpelj bio zaražen, treba napomenuti da to ne mora da znači i da će nužno preneti bolest. Ukoliko je ipak zaraženi krpelj preneo bolest, javiće se simptomi u vidu crvenih prstenova, na tom, ili na drugim mestima, u naredni 7,14, ili čak 20 dana", kazala je doktorka i dodala da postoji adekvatna terapija za pacijente kojima je krpelj preneo bolest.

"Preporuka je, pre svega,  da pacijenti ne pokušavaju sami da izvade krpelja, jer pod kožom mogu ostati njegovi delovi i zato je najbolje javiti se lekaru koji će to stručno da uradi", poručuje doktorka.

Inače, već su počele da se primenjuju mere suzbijanja krpelja.

"Gradska čistoća“, Sektor ekologije i unapređenja životne sredine, sprovela je dvodnevnu akciju suzbijanja krpelja na javnim površinama na teritoriji grada Beograda.

Ivana Đurić Maslovara, dr veterinarske medicine Sektora ekologije i unapređenje životne sredine JKP „Gradska čistoća” izjavila je za Tanjug da brojnost krpelja iz godine u godinu varira u zavisnosti od klimatskih uslova.

Ona je navela da se u našim krajevima aktivnost krpelja javlja u dva perioda, u toku proleća i jeseni, a da za vreme visokih, letnjih, kao i niskih, zimskih temperatura aktivnost krpelja opada.

-Za suzbijanje ovih zglavkara koristi se preparat koji je registrovan od strane Ministarstva za zaštitu životne sredine, upisan je u privremenu listu biocidnih proizvoda, te građani nemaju razloga za strah, naglasila je.

Akcija je obuhvatila javne zelene površine, kao što su Košutnjak, Pionirski grad, Ada Ciganlija, park Banovo brdo, park Bele vode, Lipovačka šuma, Miljakovačka šuma, Skojevsko naselje, Filmski grad, Hajd park, Topčider, Zvezdarska šuma i Mirijevski venac, Blokovi 45-70, Galovica, Avala, izletničke površine, SP „Jajinci“, Banjica, Stepin gaj, Šumice, SC "Surčin", Bojčinska šuma, Barajevo, Kalemegdan, Makiška strana Ade, kolonija Kosmaj, Sopot, Trešnja, Šuplja stena, Lazarevac i Očage.