Geni našeg dalekog pretka neandertalca mogu da ukažu na to zbog čega neki ljudi vole da ustaju rano, dok drugi nemaju ovu osobinu, tvrde američki naučnici.

„Zahvaljujući analizi neandertalske DNK koja je sačuvana u fragmentima kod modernih ljudskih genoma otkrili smo vezu između gena našeg dalekog rođaka i današnjeg čoveka”, objašnjava epidemiolog Džon Kapra, sa kalifornijskog Univerziteta u San Francisku.

Većina gena koje su savremeni ljudi stekli od predaka iz davne prošlosti je kroz generacije umanjivana, ali postoje i danas u tragovima. Istraživanje sprovedeno na pomenutom univerzitetu ukazuje, tvrde naučnici, da ovi geni neandertalca „pomažu” pojedinim ljudima da se lakše prilagode vremenskim razlikama, ali i da se veoma lako bude rano ujutru.

Kapra i njegove kolege su analiziranjem DNK modernih ljudi i neandertalaca i njihovim poređenjem utvrdili različite genetske varijante uključene u telesne satove, prenosi britanski „Gardijan”.

Naučnici su, u želji da dokažu svoju teoriju pomoć potražili od britanske Biobanke, koja sadrži genetske, zdravstvene i informacije o načinu života pola miliona stanovnika Velike Britanije.

Ispitivanjem ovih podataka dokazano je da ne samo da mnogi ljudi nose pomenutu varijantu gena već i da su geni povezani s ranim buđenjem.

„Ne mislimo da je našim davnim precima pomagalo rano buđenje, već da su im ovi geni omogućavali da se bolje i lakše prilagode sezonskim promenama i varijacijama u nivou svetlosti.

Na višim geografskim širinama korisnije je ranije ustati”, objasnio je Kapra.

Profesor Mark Mazlin sa Univerzitetskog koledža u Londonu objasnio je da sada postoji genetski dokaz da su neki od nas zaista ranoranioci.

„U tropskoj Africi dužina dana ranije je u proseku trajala 12 sati. Ali kako se ide na sever dani su sve kraći, naročito zimi. Zbog oskudice u hrani neandertalci su u potragu za plenom kretali sve ranije, tako da su morali i rano da ustanu”, objasnio je Mazlin.

Najnovije istraživanje kalifornijskih eksperata samo je još jedno u nizu ispitivanja DNK neandertalca.

Pre nekoliko godina Džon Kapra je sa svojim timom izučavao vezu između modernog čoveka i dalekog pretka u vezi sa nasleđivanjem „veze” za mnoge bolesti, posebno depresiju, alergije i metaboličke poremećaje.

Iako su neandertalci izumrli pre više od 30.000 godina, naučnici su dokazali da ova veza postoji i da genetsko nasleđe utiče na biologiju modernog čoveka.