U Hrvatskoj svaka peta osoba živi u riziku od siromaštva, među starijima od 65 godina takvih je 35 posto, dok je čak 60 posto starijih samaca u tom riziku.

Za to je odgovorna i vlast, jer pomoć siromašnima nije milosrđe, već obveza socijalne države, upozorava narodni pravobranilac.

"To je strašan podatak", rekla je državna pravobraniteljka Tena Šimonović Einwalter, komentarišući tu zabrinjavajuću statistiku, objavila je Hina.

Stoga su adekvatna garantovana minimalna naknada, ukidanje obaveze rada za opšte dobro i donošenje strateškoga plana za beskućništvo neki od njenih zahteva koji će biti upućeni  Ministarstvu rada, penzionog sistema, porodice i socijalne politike, budući da je, ističe, Hrvatska socijalna država i time obavezna da građanima osigura pristup ljudskim pravima.

Na nedavnoj tematskoj sednici Odbora za ljudska prava,  pravobraniteljka je istakla da se na pomaganje siromašnima ne treba gledati kao na čin milosrđa od strane države. Ispravnije je, kaže, u borbi protiv siromaštva, govoriti o odgovornosti države, odnosno vlasti na različitim nivoima. Posebno u ovom trenutku kad je u toku savetovanje o Nacrtu predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o socijalnoj zaštiti. 

"Osiguravanje pristupa ljudskim pravima svim građanima je obaveza i odgovornost države, i to prema Ustavu kojim se Hrvatska odredila kao socijalna država, ali i prema međunarodnom pravu koje je deo našeg zakonodavstva", naglašava.

Upozorava da siromaštvo može kočiti ostvarivanje cijelog niza ljudskih prava. Među njima su pravo na zdravlje, socijalnu sigurnost, adekvatno stanovanje, rad, obrazovanje, pristup pravosuđu te jednakost, odnosno zaštitu od diskriminacije.

"Kad je reč o ljudskim pravima, tu je često reč o lančanoj reakciji", pojašnjava Šimonović Einwalter.

Za primer navodi da siromašne osobe ne mogu kupiti dovoljno hrane ili barem one kvalitetne što im, kao i teški uslovi života, bez grejanja i u vlažnim prostorima, može ugroziti zdravlje.

Siromašni će preopterećeni brigama za preživljavanje,  teže tražiti zaštitu svojih prava u raznim životnim situacijama, a često ni ne znaju koja prava imaju i kako se za njih izboriti, pa će pretrpeti diskriminaciju, mobing, neće prijaviti neisplaćenu zaradu i slično.

Sve to upućuje na činjenicu da siromaštvo nije samo tema za tela iz područja socijalne zaštite, već i mnogih drugih, ističe pravobraniteljka.

"U povećanje garantovane  minimalne naknade, što je itekako potrebno, ide se samo za neke korisnike, ali ne i za starije osobe koje žive same ili žive s drugim članovima porodice. A upravo je starijima potrebno povisiti taj iznos jer su brojke o njihovom siromaštvu jasne i pokazuju da je reč o posebno ugroženoj grupi", naglašava ona.

Ako naknada ostane ista kao i do sada, stariji koji žive sami će i dalje primati 208 eura od koje bi trebali živeti. Taj iznos je dvostruko manji od praga rizika od siromaštva koji je 493 eura.

Ona će zato predložiti da veće iznose minimalne naknade dobiju i starije osobe, kako one koji žive same, tako i one koji su deo porodice.

Pravobraniteljka smatra i da bi izmenama zakona trebalo ukinuti obvezu rada za opšte dobro. Naime, osobe koje primaju ovu naknadu obavezne su odazvati se pozivu svog grada ili opštine na rad koji im odrede, odnosno na koji ih pozovu. Korisnici gube naknadu ako poziv ne prihvate.

Govoreći o Zakonu o socijalnoj zaštiti, pravobraniteljka naglašava i potrebu da se njime država obaveže da donese strateški plan za sprečavanje beskućništva, kao i za izlazak iz njega.

Taj plan sada ne postoji, iako je evidentno da je itekako potreban.

"Godinama se ne rešavaju teški problemi s kojima su beskućnici suočeni, poput regulisanja prebivališta i nedostatak ličnih dokumenata, otežanog pristupa zdravstvenoj zaštiti, nedostatka smeštaja, ali i stereotipa i predrasuda i marginalizacije", pojašnjava Šimonović Einwalter.

Napominje da trenutno nije poznat točan broj beskućnika, a nema ni temeljne analize o razlozima zbog kojih su ljudi završili na ulici.

Kad je u pitanju siromaštvo, pravobraniteljika ocenjuje da sistem socijalne zaštite u Hrvatskoj nije dovoljno snažan, a ni dostupan.