Kako se navodi, ti mehanizmi bi uvažili i platežnu sposobnost građana i omogućili stabilno funkcionisanje naftnih kompanija, a sve u cilju da se obezbedi uredno snabdevanje tržišta.

Mihajlovićeva je istakla da je glavni zadatak države da se obezbedi sigurnost snabdevanja naftom i naftnim derivatima i da je u tom smislu obezbedila dovoljne količine svih energenata za naše tržište.

Predstavnici UNKS informisali su potpredsednicu Vlade i predstavnike Ministarstva o problemima izazvanim značajnim promenama na tržištu nafte i naftnih derivata u prethodnih nekoliko dana, koji dovodi do gubitaka u naftnom sektoru i problema u snabdevenosti na jednom broju benzinskih stanica, posebno manjih, piše u saopštenju.

O energetskoj efikasnosti: Srbija može još bolje

Mihajlovićeva je, povodom Svetskog dana energetske efikasnosti - 5. marta, rekla da je povećanje energetske efikasnosti prioritet u energetskoj politici, jer za energetsku bezbednost Srbije ova oblast ima jednak značaj kao i gradnja novih energetskih kapaciteta.

"Država koja želi da se razvija i približava po ekonomskoj snazi i kvalitetu života razvijenim evropskim zemljama, ne sme da dozvoli sebi da troši dva, tri ili četiri puta više energije za stvaranje jedinice BDP nego države koje su članice EU, kao što je danas slučaj sa Srbijom. Dobra vest je da nisu neophodne decenije da vidimo veliki napredak uz jasne ciljeve, uključivanje građana i lokalnih samouprava, i povećanje investicija", navela je Mihajlovićeva u saopštenju.

Te preduslove smo, kako je istakla, najvećim delom i obezbedili, tako što smo doneli novi Zakon o energetskoj efikasnosti i obnovljivim izvorima energije, pokrenuli Nacionalni program energetske sanacije domaćinstava i stambenih zajednica, a kroz Integrisani nacionalni plan za klimu i energetiku, utvrdićemo i ciljeve u ovoj oblasti najpre do 2030, a zatim i do 2050. godine.

Mihajlovićeva kaže da je za energetsku efikasnost u domaćinstvima i stambenim zgradama planirano oko 250 miliona evra u ovoj godini - za zamenu prozora i vrata, postavljanje solarnih panela, termičku izolaciju zidova i krovova, zamenu kotlova.

Navela je da vrednost projekata povećanja energetske efikasnosti u javnim ustanovama, školama, vrtićima, bolnicama, toplanama i toplovodima za centralno grejanje je oko 600 miliona evra.

"Racionalna upotreba energije i povećanje energetske efikasnosti važno je i zbog zdrave životne sredine i borbe protiv klimatskih promena. Prošlogodišnji javni poziv za zamenu stolarije obuhvatio je oko 5.000 domaćinstava u 67 gradova i opština, a očekujemo da u novom programu, koji će obuhvatiti 151 lokalnu samoupravu, učestvuje oko 40.000 domaćinstava. Energetska tranzicija je pitanje svih nas, a građani su velikim odzivom i učešćem u nacionalnom programu pokazali da žele da budu aktivni učesnici ovog procesa, iz kojeg treba da kao zemlja izađemo energetski bezbedniji, sa snažnom i održivom ekonomijom i zdravom životnom sredinom", rekla je Mihajlovićeva.