Euribor je sastavni deo kamatne stope po kojoj više od 154.000 korisnika stambenih kredita u Srbiji otplaćuje svoj dug, pa je neizbežno pitanje kako će se ova promena na evropskom finansijskom tržištu odraziti i na njihove novčanike. Ekonomski stručnjaci ukazuju da je vreme "jeftinog novca" iza nas i da na to moramo da se naviknemo, jer će se povećati trošak zaduživanja i otplate duga, a to važi za privredu, građane i državu.
Stručnjaci napominju da to zavisi od količine novca koju su pozajmili, od kamate po kojoj su se zadužili, kao i od perioda otplate, odnosno od toga koliko je vremena prošlo od kada im je kredit odobren. Ovi parametri se razlikuju i drugačiji su za svaki kredit pojedinačno, pa se ne može dati apsolutno precizna računica potencijalnih troškova podizanja kamatne stope.
Profesor Beogradske bankarske akademije Mališa Đukić kaže u intervjuu za "Euronews Srbija" da nije moguće dati precizne prognoze koliko bi moglo biti povećanje kamate unutar rate nakon povećanja euribora, zato što su krediti uzimani u različitim periodima.
"Nije isto ako je kredit uzet pre deset i više godina i u najvećoj meri otplaćen i ako je uzet prošle godine. Oni koji su se nedavno zadužili, u poslednjih nekoliko godina i koji su praktično na početku otplate kredita kod njih je učešće kamate u rati veće, u odnosu na one koji su na kraju otplate. Kod korisnika kod kojih je prošlo više od 50 odsto ili dve trećine perioda otplate, učešće kamate je manje, a samim tim je manja i izloženost rastu kamatnih stopa. Oni koji su na početku, kao i za one koji planiraju uzimanje kredita, kod njih će se to povećanje i najviše odraziti na visinu rate", pojašnjava Đukić.
