Hercegovačko selo Prebilovci postalo je jedan od simbola stradanja srpskog naroda tokom Drugog svetskog rata. Masakr u Prebilovcima su izvršile ustaše između 4. i 11. avgusta 1941. pod komandom Ivana Jovanovića zvanog Crni, nad 826 od ukupno 994 Srba, uglavnom žena, dece i staraca. Većina je živa bačena u jamu Golubinku, dok su ostali bili ubijeni na licu mesta. Pedeset i četiri srpska domaćinstva Prebilovaca su tim pokoljem bila zauvek ugašena.

Rano ujutru 4. avgusta 1941. godine nešto više od hiljadu ustaša napalo je selo iz tri pravca. U selu su bili uglavnom žene, deca i starci, dok odrasli muškarci, u strahu od ustaša, nisu spavali kod svojih kuća. Niko nije verovao da bi bilo koja vojska napadala na nedužne civile. Ipak, ustaše su po ulasku u selo otpočele sa pretresanjem kuća, prikupljanjem stanovništva, silovanjem žena i devojaka i pljačkom stvari.

Stanovnici centra sela su bili dovezeni kod zgrade osnovne škole. Ustaške orgije sadizma i bestijalnosti nad nezaštićenim ženama i devojkama, a naročito nad devojčicama od 12 do 15 godina, trajale su nekoliko časova.

Posle strašnog zločina u selo su došli italijanski vojnici, koji su se prenerazili videvši posledice masakra. Prema svedočenju, mnogi od njih nisu mogli da sakriju suze videvši kroz kakvo mučenje su prošle srpske žene i deca.