Veliki četvrtak se slavi u sećanje na poslednju večeru Isusa Hrista, poznatu i pod nazivom Tajna večera.

Hristos je, prema verovanju, na dnašnji dan, Veliki četvrtak, okupio Apostole u Jerusalimu na Tajnoj večeri. Prema jevanđelskim zapisima, Hristos je na Tajnoj večeri blagoslovio hleb i i vino, podelio apostolima i rekao:

- Uzmite, jedite, ovo je Telo moje koje se lomi za vas, radi oproštaja grehova. Pijte iz nje svi, ovo je Krv moja Novoga zaveta koja se lije za vas, i za mnoge, radi oproštenja grehova.
Jedan od apostola, Juda Iskariotski,  izdao je Hrista za trideset srebrnika.

U narodu postoje razna verovanja i običaji, jedna od njih je da pri obeležavanju ovog dana nema slavlja, već samo okupljanja.

Na Veliki četvrtak je ustanovljena Sveta tajna pričešća, zbog čega se veruje da će i najvećim grešnicima koji se tog dana pričeste biti oprošteni grehovi, a koji su postili na vodi najmanje pet dana pre pričešća.

U manastir Tronošu meštani obližnjih sela donose veliku sveću, od čistog voska, koja se pali tokom čitave godine, dok se ne donese sledeća naredne godine.

Pravoslavne crkve na Veliki četvrtak obavljaju mirovarenje
Miro se kuva tri dana, od ponedeljka do srede, u kazanima u kojima se stavlja osvećena voda, čisto vino i maslinovo ulje, a potom razna ulja, smole, biljke i mirisi. Kod nas se koristi tridesetak materija.

Smatra se da je crkva prihvatila bojenje jaja još u 12. veku, a kod nas se taj običaj javlja u 16. veku.
U nekim krajevima Srbije farbanje uskršnjih jaja počinje danas. Prema običajima treba da se ofarbaju do Velike subote.